Jedna fotografija lica mogla bi ljekarima otkriti koliko je organizam biološki ostario, ali i pomoći u procjeni izgleda za preživljavanje kod pacijenata oboljelih od raka.
Naučnici su razvili dva modela vještačke inteligencije trenirana na milionima fotografija, a rezultati istraživanja otvaraju mogućnost da običan selfie jednog dana postane dodatni alat u planiranju liječenja.
Dva AI modela analiziraju lice
Istraživači su razvili dva modela vještačke inteligencije koji iz fotografija lica procjenjuju različite zdravstvene pokazatelje. Prvi, nazvan FAHR-FaceAge, procjenjuje biološku dob, odnosno koliko tijelo izgleda staro u odnosu na svoju funkciju i zdravstveno stanje, a ne samo prema broju godina života.
Model je treniran na više od 40 miliona fotografija, a prosječno odstupanje njegove procjene iznosi 5,1 godinu.
Drugi model, FAHR-FaceSurvival, razvijen je za procjenu ishoda preživljavanja kod oboljelih od raka. Treniranje je obuhvatilo 34.000 fotografija pacijenata, a rezultati su pokazali značajne razlike između grupa koje je algoritam označio kao rizične, prenosi Index.hr.
Pacijenti svrstani u četvrtinu s najvećim rizikom imali su tri puta veće izglede za smrt tokom istraživanja u odnosu na one u grupi s najmanjim rizikom. To je rezultat grupnog poređenja u okviru studije, a ne pouzdano predviđanje ishoda za pojedinca.
Zašto bi biološka dob mogla biti važna?
Biološka dob može se razlikovati od hronološke, odnosno stvarnog broja godina koje osoba ima. Na nju utiču zdravstveno stanje, životne navike i funkcionisanje organizma.
Dr Rejmond Mak (Raymond Mak), onkolog s instituta Mass General Brigham u američkoj saveznoj državi Masačusets, objasnio je da je ljekarima potrebna bolja procjena fizičke sposobnosti pacijenata da podnesu intenzivno liječenje.
– Stanovništvo stari i liječnicima su potrebni bolji načini za procjenu fizičkih rezervi i otpornosti organizma prije nego što preporuče intenzivne tretmane poput zračenja, operacije ili sistemske terapije – rekao je Mak.
Prema njegovim riječima, cilj je da analiza fotografije postane dodatna pomoć u donošenju odluka o personalizovanom liječenju, a ne zamjena za ljekarsku procjenu.
Koji dijelovi lica otkrivaju najviše?
Modeli ne analiziraju potpuno iste dijelove lica. FAHR-FaceAge usredsređen je na područje čela iznad očiju i sljepoočnice, dok FAHR-FaceSurvival analizira regiju ispod očiju i oko korijena nosa.
Istraživanje je ukazalo i na povezanost životnih navika sa biološkom dobi koju procjenjuje algoritam. Posebno se izdvojilo pušenje: aktivni pušači u prosjeku su izgledali biološki starije od bivših pušača, dok su bivši pušači izgledali starije od osoba koje nikada nisu pušile.
Ipak, takvi obrasci ne znače da se na osnovu jedne fotografije može pouzdano utvrditi nečija zdravstvena istorija ili dijagnostikovati bolest.
Može li fotografija pomoći u izboru terapije?
U istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet Digital Health autori navode da bi ovi modeli mogli pomoći u prepoznavanju pacijenata koji bi teže podnijeli agresivno liječenje.
Takva procjena mogla bi biti korisna pri razmatranju terapijskih opcija, uz ostale medicinske nalaze i procjenu ljekara.
Istraživači navode i da bi analiza lica mogla pomoći u praćenju promjena povezanih sa životnim navikama ili efektima pojedinih tretmana. Međutim, za širu kliničku primjenu potrebno je dodatno provjeriti pouzdanost i primjenjivost ovih modela na različitim grupama ljudi.
Dr Mak istakao je da su rezultati modela za procjenu biološke dobi ostali relativno dosljedni uprkos razlikama u pozi, osvjetljenju, izrazu lica i šminki. Manja odstupanja zabilježena su nakon operacije nosa.
Naučnici žele uključiti 10.000 ljudi
Profesor Hju Eerts (Hugo Aerts), direktor programa za vještačku inteligenciju u medicini u Mass General Brighamu, ocijenio je da istraživanje predstavlja važan korak u razvoju medicinske primjene analize fotografija.
Tim sada proširuje rad kroz studiju FaceAge, čiji je cilj uključivanje 10.000 ljudi različite dobi, rase, etničke pripadnosti i zdravstvene istorije.
Istraživači žele prikupiti više podataka i provjeriti koliko su ovakve procjene pouzdane u široj populaciji.
Za sada, selfie ne može zamijeniti pregled, laboratorijske analize niti onkološku procjenu. Ali istraživanje pokazuje da bi fotografija lica u budućnosti mogla postati još jedan izvor informacija koji ljekarima pomaže da bolje razumiju stanje pacijenta.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.