“Elektroprivreda Republike Srpske” analiziraće potrošnju električne energije u domaćinstvima, a moguće promjene modela naplate mogle bi se odnositi na one koji struju koriste za grijanje.
Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić uvjeren je da cijena za domaćinstva i privredu neće rasti do marta naredne godine, ali upozorava da termoelektrane zbog visokih troškova proizvodnje i niske cijene struje teško opstaju.
Razmatraju potrošnju domaćinstava
Đokić je rekao da će Elektroprivreda Republike Srpske u narednom periodu analizirati potrošnju električne energije u domaćinstvima. Podsjetio je da je direktor ovog preduzeća Luka Petrović ranije najavio mogućnost modeliranja cijene za domaćinstva koja pređu određeni nivo potrošnje, posebno zbog grijanja na struju.
Đokić je izrazio uvjerenje da do marta naredne godine neće biti povećanja cijene električne energije ni za domaćinstva ni za privredu. Ponovio je da je struja u Republici Srpskoj i dalje najjeftinija u regionu.
Koliko bi Elektroprivreda zaradila uz više cijene?
Prema Đokićevim riječima, kada bi cijena električne energije u Republici Srpskoj bila izjednačena sa cijenom u Federaciji BiH, prihodi Elektroprivrede bili bi veći za 120 miliona KM.
– Ako bi Republika Srpska imala istu cijenu električne energije kao Federacija BiH, prihodi Elektroprivrede bili bi veći za 120 miliona KM, rekao je Đokić.
Dodao je da bi, uz cijenu kao u Srbiji, prihodi bili veći za 250 miliona KM, dok bi izjednačavanje sa cijenom u Hrvatskoj donijelo dodatnih 500 miliona KM.
Ministar je upozorio da su termoelektrane u Republici Srpskoj u velikoj krizi zbog visokih troškova proizvodnje i relativno niske cijene električne energije.
– Interes Republike Srpske nije da ugasimo naše termoelektrane, već da one postoje i rade, naglasio je Đokić.
Izvoz zavisi od hidroloških prilika
Đokić je naveo da će Republika Srpska nastaviti da izvozi električnu energiju u godinama povoljnih hidroloških prilika, dok će sušne godine, bez dovoljnog dotoka vode, ograničiti mogućnosti za izvoz.
Kada termoelektrane i hidroelektrane rade u optimalnom režimu, mogu proizvesti oko 35 odsto više električne energije nego što je potrebno domaćinstvima i privredi, rekao je Đokić.
Dodao je da rukovodstvo Republike Srpske radi na potpunoj konsolidaciji rada dvije termoelektrane, uz očekivanje da će hidrološke prilike biti povoljnije.
Dabar i Bistrica u završnoj fazi izgradnje
Elektroprivreda Republike Srpske, uz podršku Vlade, uključena je u dva velika energetska projekta: hidroelektranu Dabar, instalisane snage 159 megavata, i tri manje hidroelektrane Bistrica, ukupne instalisane snage 36 megavata.
Prema Đokićevim riječima, projekti su u završnoj fazi izgradnje. Prva hidroelektrana Bistrica trebalo bi da bude završena u prvoj polovini naredne godine, dok se priključenje hidroelektrane Dabar na mrežu očekuje 2028. godine.
Đokić je naveo da bi Dabar trebalo da ima oko 200 megavata instalisane snage, ističući da će ovi projekti dugoročno biti značajni za Elektroprivredu Republike Srpske.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.