Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić zatražio je od OEBS-a da ispita kako odluke međunarodnih vlasti, obustava budžetskog finansiranja pojedinih stranaka i ograničenja političkog izražavanja utiču na izbornu utakmicu u BiH.
Upozorio je i na potrebu jasnih pravila koja će zaštititi političku raspravu i omogućiti domaćim institucijama da preuzmu punu demokratsku odgovornost.
Četiri zahtjeva upućena OEBS-u
Dakić je učestvovao na sesiji o pitanjima ljudske dimenzije OEBS-a, na kojoj je zatražio procjenu izbornih posljedica svih značajnih intervencija, uključujući one koje potiču od međunarodnih vlasti.
Među njegovim zahtjevima bila je i suštinska procjena obustave javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske, kao i preporuka za usvajanje jasnih i usko definisanih pravila kojima bi se zaštitilo političko izražavanje.
Četvrti zahtjev odnosio se na podršku kredibilnom putu ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.
– To zahtijeva domaćinski odgovorno donošenje izbornih zakona, sposobne i nezavisne izborne institucije, djelotvorne pravne lijekove i transparentnu koordinaciju između Misije OEBS-a i ODIHR-a kada zabrinutost prelazi institucionalne granice – istakao je Dakić.
Raspravu je organizovala Stalna misija Ruske Federacije pri OEBS-u.
Dakić je postavio i pitanje kako procjenjivati izbore koje sprovode domaće institucije ako važna pravila i uslovi političke utakmice i dalje zavise od odluka spoljnih vlasti, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.
Šmitove intervencije i finansiranje stranaka
Govoreći o prvom pitanju, Dakić se osvrnuo na intervenciju Kristijana Šmita u izborno zakonodavstvo BiH.
Prema njegovim riječima, odlukom od 26. marta 2024. godine nametnute su obimne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, uključujući odredbe o pilot-projektima izbornih tehnologija.
Drugo pitanje odnosilo se na obustavu isplata budžetskih sredstava SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.
– Odluka od 24. aprila 2025. godine obustavila je isplate budžetskih sredstava dodijeljenih ovim strankama – rekao je Dakić.
Kako je podsjetio, Kancelarija visokog predstavnika (OHR) ovu mjeru predstavlja kao odgovor na ponašanje koje smatra prijetnjom po Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak.
Dakić je, međutim, ukazao da takvo obrazloženje ne uklanja potrebu da se ispitaju posljedice obustave finansiranja po političku utakmicu i pitanje nedozvoljene diskriminacije.
Dakić upozorio na ograničavanje političkog govora
Treće pitanje koje je otvorio odnosilo se na ograničenja političkog izražavanja u BiH.
Dakić je naveo da preliminarni nalazi ukazuju na zabrinutost zbog široko postavljenih ograničenja preuranjene kampanje i njihovog mogućeg uticaja na uobičajenu političku komunikaciju, uključujući neplaćene objave na društvenim mrežama.
– Politička rasprava je kontinuirana. Tamo gdje granica između običnog političkog izražavanja i kažnjive kampanje postane nepredvidiva, politički akteri mogu izbjegavati zakonit govor. Nastali efekat odvraćanja takođe pogađa birače, koji dobijaju manje argumenata i manje informacija – poručio je Dakić.
Posebnu pažnju posvetio je i kritikama izbornih tehnologija, naglašavajući da je potrebno jasno razlikovati lažne tvrdnje od legitimnih pitanja o bezbjednosti, nabavci, testiranju i transparentnosti.
Više od 50 učesnika na raspravi
Raspravi u OEBS-u prisustvovalo je više od 50 učesnika.
Među njima su bili zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Dmitrij Jevgenjevič Ljubinski, predsjedavajući Stalnog savjeta OEBS-a Rafael Negeli, zamjenik ministra spoljnih poslova Republike Bjelorusije Igor Sakreta i drugi predstavnici.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.