Foto: The Times
Globus

Hilari Klinton danas slavi rođendan: Od prve dame do istorijskog pokušaja da postane predsjednica SAD


Hilari Rodam Klinton, jedna od najpoznatijih američkih političarki, rođena je 26. oktobra 1947. godine u Čikagu, u saveznoj državi Ilinois. Tokom višedecenijske karijere obavljala je niz važnih funkcija, uključujući dužnost prve dame Sjedinjenih Američkih Država, senatorke iz Njujorka i državne sekretarke u administraciji predsjednika Baraka Obame.

Od studija prava do ulaska u politiku

Hilari Klinton diplomirala je na koledžu Velsli 1969. godine, a potom završila Pravni fakultet Univerziteta Jejl, gdje je upoznala budućeg supruga Bila Klintona. Nakon studija bavila se pravom i radila na pitanjima zaštite djece i unapređenja položaja porodica.

Za Bila Klintona udala se 1975. godine, a njihova kćerka Čelsi rođena je 1980. godine. Dok je njen suprug gradio političku karijeru, Hilari je razvijala vlastiti profesionalni put kao pravnica i aktivistkinja.

Godine provedene u Bijeloj kući

Kada je Bil Klinton 1993. godine preuzeo dužnost predsjednika SAD, Hilari je postala prva dama. Za razliku od tradicionalne uloge supruge predsjednika, aktivno se uključivala u javne politike, posebno u oblasti zdravstvene zaštite, prava žena i dobrobiti djece.

Jedna od tema kojima se posvetila bila je reforma zdravstvenog sistema, dok je učestvovala i u inicijativama usmjerenim na unapređenje sistema usvajanja i hraniteljstva. Tokom međunarodnih posjeta govorila je i o demokratiji, ljudskim pravima i položaju žena.

Posebnu pažnju privukao je njen govor u Pekingu 1995. godine, u kojem je istakla da su ljudska prava žena sastavni dio univerzalnih ljudskih prava.

Prva dama koja je postala američka senatorka

Godine 2000. Hilari Klinton izabrana je za senatorku iz savezne države Njujork, postavši prva bivša prva dama SAD koja je osvojila mjesto u američkom Senatu. Ponovo je izabrana 2006. godine.

Tokom senatorskog mandata bavila se pitanjima zdravstvene zaštite, ekonomskih mogućnosti, bezbjednosti i podrške vojnim veteranima. Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine zalagala se za obnovu Njujorka i pomoć pripadnicima spasilačkih službi.

Državna sekretarka u administraciji Baraka Obame

U januaru 2009. godine Hilari Klinton preuzela je dužnost državne sekretarke SAD, koju je obavljala do februara 2013. godine. Na toj funkciji bila je zadužena za važan dio američke spoljne politike i diplomatskih odnosa sa drugim državama.

Tokom mandata posjetila je veliki broj zemalja i učestvovala u diplomatskim inicijativama koje su se odnosile na međunarodnu bezbjednost, odnose sa saveznicima, ljudska prava i iranski nuklearni program.

Njen rad na čelu Stejt departmenta bio je predmet različitih ocjena, naročito zbog složenih međunarodnih kriza i spornih pitanja američke spoljne politike.

Istorijska predsjednička kandidatura

Hilari Klinton prvi put se kandidovala za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke 2008. godine, ali je nominaciju osvojio Barak Obama, koji ju je kasnije imenovao za državnu sekretarku.

Osam godina kasnije, 2016. godine, postala je prva žena koju je jedna od dvije najveće američke političke stranke nominovala za predsjednicu SAD. Na izborima je osvojila više glasova na nacionalnom nivou od republikanskog kandidata Donalda Trampa, ali nije osvojila većinu elektorskih glasova potrebnu za pobjedu.

Njena kandidatura predstavljala je važan trenutak u američkoj političkoj istoriji, dok su izborna kampanja i pitanja koja su je pratila izazvali brojne političke rasprave.

Čime se bavi danas?

Nakon odlaska sa funkcije državne sekretarke i završetka predsjedničke kampanje, Hilari Klinton nastavila je da se bavi pisanjem, javnim nastupima i obrazovnim projektima. Autorka je više knjiga, uključujući memoare u kojima govori o političkoj karijeri i ličnim iskustvima.

Povezana je i sa Univerzitetom Kolumbija, gdje učestvuje u radu Instituta za globalnu politiku, kao i sa Univerzitetom Kvin u Belfastu, na kojem obavlja funkciju kancelarke.

Njena karijera ostaje predmet interesovanja zbog brojnih istorijskih prekretnica, ali i zbog političkih kontroverzi koje su pratile njen rad tokom više decenija.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Izrael: Najveća izlaznost na glasanje od 1977. godine

K2

Zelenski razgovarao sa liderima Finske i Norveške nakon njihovog kontakta s Putinom

K2

EU upozorava: Evropa mora da se pripremi za zagrijavanje od tri stepena

K2

Izrael glasa: Netanjahu na ispitu, opozicija vreba priliku za preokret

K1

Cijene nafte u padu: Brent oko 115 dolara, tržišta prate dešavanja na Bliskom istoku

K2

Izbori u Izraelu: Neizvjesna borba za vlast i političku budućnost Netanjahua

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više