Nakon završenih opštih izbora u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj počinje novo političko preslagivanje. Iako se još čeka konačna potvrda izbornih rezultata i razgovori o raspodjeli funkcija tek treba da dobiju konkretnije obrise, jedno od ključnih pitanja već je otvoreno: hoće li opozicione stranke ostati pri najavama da vlast formiraju bez SNSD-a ili će prihvatiti poziv Milorada Dodika na razgovore o zajedničkom djelovanju?
Posebno se izdvaja Pokret Sigurna Srpska (PSS), čiji bi odnos prema SNSD-u mogao biti važan za buduće odnose u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Pitanje nije samo da li će PSS razgovarati sa SNSD-om, već i da li bi eventualni razgovori mogli prerasti u politički dogovor i zajedničko učešće u vlasti.
Prvi signali iz PSS-a ne ukazuju na spremnost za ulazak u Vladu Republike Srpske sa SNSD-om. Draško Stanivuković je nakon izbora poručio da PSS neće praviti koaliciju sa SNSD-om, uz najavu da će djelovati kao snažna opozicija. Ipak, kasnije izjave predstavnika Pokreta ostavile su prostor za razgovore o zajedničkim pitanjima na nivou Republike Srpske i BiH. Politika Online+1
Dvije različite stvari: zajednički razgovori i zajednička vlast
Upravo tu se otvara prostor za političke kalkulacije. Mirna Savić Banjac iz PSS-a izjavila je da bi razgovarali sa SNSD-om ukoliko stigne zvaničan poziv, ali je naglasila da takvi razgovori ne bi značili dogovor o podjeli funkcija ili formiranju vlasti. Prema njenim riječima, prvo bi se razgovaralo o politikama, prioritetima i pitanjima od značaja za Republiku Srpsku. N1 info
Sličnu poruku poslali su i drugi predstavnici PSS-a. Dejan Kojić i Igor Radojičić naveli su da će se o eventualnom pozivu SNSD-a izjasniti stranački organi, a ne pojedinci. To znači da konačna odluka o eventualnim razgovorima nije predstavljena kao lična odluka Draška Stanivukovića, već kao pitanje o kojem bi trebalo da odluči rukovodstvo Pokreta. Glas Srpske
Šta zapravo želi SNSD?
Poziv opoziciji uputio je Milorad Dodik, predlažući zajednički politički nastup stranaka iz Republike Srpske, prije svega u institucijama BiH, ali je iz SNSD-a poručeno da se razgovori odnose i na druge nivoe vlasti. U fokusu su izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, usaglašavanje političkih stavova i nastavak saradnje sa dosadašnjim koalicionim partnerima. Glas Srpske+1
Za SNSD bi širi dogovor sa opozicijom značio mogućnost zajedničkog nastupa u institucijama, ali i političko smanjenje prostora za sukobe sa strankama koje su do sada bile protivnici. Za opoziciju bi, s druge strane, takav dogovor mogao otvoriti pitanje granice između zastupanja zajedničkih interesa i ulaska u politički aranžman sa strankom čiju promjenu vlasti je zagovarala tokom kampanje.
PSS između opozicionog statusa i političke odgovornosti
PSS se nalazi u specifičnoj poziciji. Nakon izbora postao je najjača opoziciona stranka u Republici Srpskoj, pa se od njega očekuje da definiše pravac djelovanja opozicionog bloka. Istovremeno, kao politički pokret koji želi da utiče na ključne odluke, moraće da pokaže kako namjerava da zastupa svoje stavove i u situacijama kada se oni ne poklapaju sa politikom SNSD-a.
Stanivuković je nakon izbora jasno poručio da će SNSD formirati Vladu Republike Srpske, dok će PSS ostati u opoziciji. Ta izjava predstavlja najkonkretniji javno iznesen stav o učešću u entitetskoj vlasti. Politika Online
Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će se taj stav odnositi i na svaku vrstu saradnje u zajedničkim institucijama ili će PSS praviti razliku između koalicionog partnerstva i podrške pojedinim politikama.
Hoće li opozicija nastupiti jedinstveno?
Dodatni problem predstavlja pitanje jedinstva opozicije. Dok PSS ostavlja prostor za razgovore o nacionalnim i institucionalnim pitanjima, Igor Crnadak je poručio da PDP neće učestvovati u dogovorima o formiranju vlasti sa SNSD-om. SDS je, prema dosadašnjim izjavama, ostavio mogućnost razgovora nakon zvaničnog poziva i razmatranja na stranačkim organima. euronews.ba+1
To pokazuje da opozicija nema potpuno jedinstven pristup Dodikovoj inicijativi. Različiti stavovi mogli bi se odraziti i na buduće odnose unutar opozicionog bloka, posebno ukoliko pojedine stranke budu spremnije na dogovor sa SNSD-om od drugih.
Ključno pitanje: hoće li PSS ostati dosljedan?
U ovom trenutku najvažnije je razlikovati dvije stvari: razgovor o zajedničkim interesima Republike Srpske i ulazak u vlast sa SNSD-om. Prvo PSS nije isključio, dok je drugo Draško Stanivuković javno odbacio nakon izbora.
Zato će naredni potezi pokazati koliko je čvrsta ta politička pozicija. Ukoliko PSS ostane pri najavi da neće ulaziti u koaliciju sa SNSD-om, razgovori o pojedinim pitanjima mogli bi se voditi bez promjene njegovog opozicionog statusa. Ukoliko, međutim, dođe do dogovora o zajedničkom vršenju vlasti, to bi otvorilo sasvim novo pitanje – da li je riječ o političkom kompromisu ili napuštanju principa na kojima je građena izborna kampanja.
Jedno je sigurno: formiranje nove vlasti u Republici Srpskoj neće zavisiti samo od raspodjele poslaničkih mandata, već i od toga gdje će PSS povući granicu između političkog dijaloga i koalicije sa SNSD-om.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.