Novi, 12. saziv Narodne skupštine Republike Srpske tek je počeo sa radom, a već su zabilježena dva značajna politička prelaska. Vladimir Ćopić napustio je SDS i priključio se Ujedinjenoj Srpskoj, dok je Snježana Gvozden, koja je mandat osvojila na listi Pokreta Sigurna Srpska, prešla u SNSD. Njihovi potezi ponovo su otvorili pitanje političkih preletača, a pregled prethodnih saziva pokazuje da su pojedini poslanici tokom karijere promijenili i po nekoliko političkih stranaka.
Promjene stranačkog dresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske nisu novost. Tokom prethodnih mandata pojedini poslanici napuštali su stranke na čijim su listama osvojili mandate, prelazili u druge političke organizacije ili osnivali vlastite stranke.
Ipak, dešavanja uoči konstituisanja novog saziva ponovo su aktuelizovala ovu temu. Prelasci Snježane Gvozden i Vladimira Ćopića imali su i konkretan uticaj na odnos snaga u parlamentu, jer su njihovi mandati osvojeni na opozicionim listama, a potom su se priključili strankama vladajuće koalicije.
Snježana Gvozden: Četiri promjene i pet političkih adresa
Među imenima koja privlače najviše pažnje nalazi se Snježana Gvozden, koja je na izborima 2026. godine osvojila poslanički mandat kao kandidat Pokreta Sigurna Srpska, ali je prije konstituisanja parlamenta prešla u SNSD.
Njen politički put obuhvata pet stranaka, odnosno četiri promjene stranačke pripadnosti:
- PDP – jedna od ranijih političkih adresa.
- Socijalistička partija (SP) – potom je politički djelovala u ovoj stranci.
- Socijalistička partija Srpske (SPS) – prešla je 2020. godine.
- Pokret Sigurna Srpska (PSS) – pristupila mu je u aprilu 2026. godine.
- SNSD – prešla je 16. novembra 2026. godine, nakon što je mandat osvojila na listi PSS-a.
Njen posljednji prelazak izazvao je političke reakcije, posebno zato što je ubrzo predložena za potpredsjednicu Narodne skupštine Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, na prijedlog SNSD-a.
Upravo je ovaj slučaj izazvao rasprave o tome da li je riječ o političkom dogovoru ili promjeni političkog uvjerenja. Iz PSS-a su njen odlazak kritikovali, dok je SNSD potvrdio da je pristupila njihovom političkom bloku.
Važno je napomenuti da je Gvozden promijenila četiri stranačke adrese tokom karijere, ali da je prelazak u SNSD njena druga promjena nakon pristupanja PSS-u, odnosno treći stranački prelazak ako se računaju samo potvrđene promjene od 2020. godine. <escape></escape>
Aleksandar Trninić: Od SDS-a preko Narodnog fronta do Ujedinjene Srpske
Aleksandar Trninić jedan je od najpoznatijih primjera političkih promjena u prethodnom skupštinskom sazivu.
Mandat je 2022. godine osvojio kao kandidat SDS-a, nakon čega je prešao u Narodni front Jelene Trivić. Kasnije je napustio i tu stranku i pristupio Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića.
Njegov politički put tako obuhvata tri stranačke adrese: SDS, Narodni front i Ujedinjenu Srpsku.
Na izborima 2026. godine ponovo je osvojio mandat, ovoga puta kao kandidat Ujedinjene Srpske. U novom sazivu predvodi poslanički klub ove stranke.
Kostadin Vasić: SDS, Ujedinjena Srpska i NPS
Kostadin Vasić takođe je prošao kroz tri političke adrese.
Nakon izbora 2018. godine napustio je SDS i prešao u Ujedinjenu Srpsku. U proljeće 2024. godine napustio je i tu stranku, a politički put nastavio u Narodnoj partiji Srpske Darka Banjca.
Njegov slučaj pokazuje da politički prelazak nije uvijek vezan samo za promjenu odnosa prema vlasti, već i za stranačke raskole i formiranje novih političkih organizacija.
DEMOS ostao bez svih pet poslanika
Jedan od najzanimljivijih primjera političkih prelazaka u prethodnom sazivu jeste sudbina DEMOS-a.
Na izborima 2022. godine ova stranka osvojila je pet poslaničkih mandata, ali je tokom mandata ostala bez svih pet predstavnika.
Prvo su Milan Dakić i Suzana Gašić u novembru 2024. godine prešli u SNSD. Nakon njih, istim putem krenuli su Aco Stanišić i Spomenka Stevanović.
Posljednji poslanik DEMOS-a, Siniša Mijatović, u junu 2026. godine prešao je u Socijalističku partiju Srpske.
Tako je stranka koja je na početku mandata imala pet poslanika na kraju ostala bez ijednog predstavnika u parlamentu.
Ovaj slučaj posebno je zanimljiv jer pokazuje kako politički transferi mogu promijeniti odnos snaga i unutar stranaka koje su dio vladajuće koalicije.
Ko je još mijenjao politički dres?
Među poznatijim slučajevima iz prethodnog saziva nalaze se i:
- Radislav Dončić – mandat osvojio na listi PDP-a, a zatim prešao u Narodni front.
- Željko Dubravac – iz DNS-a prešao u Narodni front.
- Dragan Brdar – iz DNS-a prešao u Narodnu partiju Srpske.
- Nikolina Šljivić – mandat osvojila na listi DNS-a, a kasnije nastavila kao samostalna poslanica i priključila se Ujedinjenoj Srpskoj.
- Dragan Galić – mandat osvojio na listi predvođenoj NPS-om, nakon isključenja iz stranke priključio se Pokretu Sigurna Srpska.
- Maja Dragojević Stojić – napustila SDS, prešla u PDP, a na izborima 2026. nastupila na listi Pokreta Sigurna Srpska.
- Milan Savanović – napustio Listu za pravdu i red i priključio se Pokretu Sigurna Srpska.
- Vlado Đajić – napustio SNSD i osnovao političku organizaciju „Volja naroda Srpske“.
Ovi slučajevi pokazuju da su politički transferi bili prisutni i u opozicionom i u vladajućem bloku. Neki poslanici prelazili su u stranke koje su imale drugačiju političku poziciju, dok su drugi napuštali partije nakon unutrašnjih sukoba i priključivali se novim organizacijama.
Vladimir Ćopić: Prvi prelazak u novom sazivu
Prije Snježane Gvozden, pažnju javnosti privukao je Vladimir Ćopić, koji je mandat osvojio kao nosilac liste SDS-a u Izbornoj jedinici jedan.
Ćopić je prije konstitutivne sjednice potvrdio da će političko djelovanje nastaviti u Ujedinjenoj Srpskoj. Odluku je obrazložio neslaganjem sa rukovodstvom SDS-a i željom da bude dio skupštinske većine.
Iz SDS-a su zatražili da vrati mandat, dok je Nenad Stevandić stao u njegovu odbranu.
Njegov prelazak bio je prvi značajniji transfer u novom sazivu, a zajedno sa prelaskom Snježane Gvozden imao je uticaj na odnos snaga u parlamentu.
Mandat pripada poslaniku, a ne stranci
Politički prelazak poslanika otvara i pitanje izbornog sistema. U Bosni i Hercegovini mandat pripada izabranom poslaniku, a ne političkoj stranci na čijoj je listi osvojio podršku birača.
To znači da poslanik može napustiti stranku i nastaviti obavljati poslaničku funkciju, čak i kada matična partija smatra da bi trebalo da vrati mandat.
Upravo zbog toga se nakon gotovo svakih izbora ponovo pokreće rasprava o tome da li bi trebalo mijenjati izborna pravila kako bi se spriječilo da politički transferi mijenjaju odnos snaga koji su birači uspostavili na izborima.
Ko je najveći preletač?
Ako se posmatraju javno dokumentovani politički putevi, Snježana Gvozden izdvaja se po broju stranačkih adresa, dok su Aleksandar Trninić i Kostadin Vasić među primjerima političara koji su prošli kroz tri različite stranke.
Međutim, važno je razlikovati članstvo u stranci, promjenu poslaničkog kluba i prelazak u drugu političku organizaciju. Nisu svi transferi jednaki, niti su svi politički prelazi bili iz opozicije u vlast.
Jedno je, ipak, zajedničko: novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske počeo je rad u atmosferi u kojoj se ponovo postavlja pitanje koliko su stranačke liste i izborna obećanja obavezujući za one koji nakon izbora dobiju mandat.
A da li će se politička preslagivanja nastaviti i tokom naredne četiri godine, pokazaće već prve sjednice i odluke novog parlamenta.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

