Foto: Preuzeta fotografija
Zanimljivosti

Proročanstva koja su se navodno ostvarila: Pisci, vidovnjaci i ljudi koji su, čini se, vidjeli budućnost


Da li je moguće predvidjeti budućnost? Kroz istoriju su postojali ljudi čije su riječi, snovi ili zapisi kasnije povezivani sa događajima koji su promijenili svijet. Neka od tih predviđanja i danas izazivaju čuđenje, dok druga ostavljaju prostor za sumnju i pitanje da li je riječ o stvarnoj viziji budućnosti ili naknadnom uklapanju činjenica.

Od Nostradamusa do Marka Tvena, pojedine priče zvuče gotovo nevjerovatno.

Nostradamus i smrt francuskog kralja

Jedan od najpoznatijih proroka u istoriji, francuski astrolog i ljekar Mišel de Nostradam, poznatiji kao Nostradamus, još u 16. vijeku pisao je zagonetne stihove o budućim događajima.

Posebnu pažnju privuklo je njegovo navodno predviđanje smrti francuskog kralja Anrija II. U stihovima iz 1555. godine pominje se „mladi lav“ koji će poraziti starijeg tokom borbe, a zatim mu probiti oči kroz zlatni kavez.

Četiri godine kasnije, 1559, kralj Anri II teško je povrijeđen tokom viteškog turnira, kada mu je protivnikov kopljani vrh probio vizir kacige i nanio smrtonosne povrede. Kralj je preminuo nakon nekoliko dana.

Mnogi su kasnije povezivali ove stihove sa njegovom smrću, iako istoričari upozoravaju da su Nostradamusova proročanstva često bila neodređena i podložna različitim tumačenjima.

Pisac koji je opisao katastrofu Titanika 14 godina ranije

Jedna od najzanimljivijih priča odnosi se na američkog pisca Morgana Robertsona.

On je 1898. godine objavio roman „Uzaludnost“ (Futility), u kojem se pojavljuje ogroman prekooceanski brod nazvan Titan. U priči, brod se smatra gotovo nepotopivim, ali tokom putovanja udara u ledeni brijeg u sjevernom Atlantiku i tone.

Četrnaest godina kasnije, 1912. godine, dogodila se tragedija Titanika. Sličnosti između izmišljenog broda i stvarnog Titanika uključivale su veličinu, nedovoljan broj čamaca za spasavanje i sudar sa ledenim brijegom.

Ova priča decenijama intrigira javnost, iako nema dokaza da je Robertson zaista predvidio katastrofu. Moguće je da je kao pisac i poznavalac pomorstva jednostavno zamislio realističan scenario pomorske nesreće.

Mark Tven predvidio sopstvenu smrt?

Američki književnik Mark Tven ostavio je iza sebe jednu od najneobičnijih izjava o sopstvenoj smrti.

Rođen je 1835. godine, u vrijeme kada je Halejeva kometa bila vidljiva na nebu. Godine 1909, kada se kometa ponovo približavala Zemlji, napisao je da je došao na svijet zajedno s njom i da očekuje da će zajedno i otići.

„Biće najveće razočaranje u mom životu ako ne odem s Halejevom kometom“, zapisao je Tven.

Kometa je ponovo prošla blizu Zemlje u aprilu 1910. godine, a književnik je preminuo 21. aprila, samo dan nakon njenog najbližeg prolaska pored Zemlje.

Njegove riječi danas se često navode kao primjer nevjerovatnog predosjećaja, iako je moguće da je riječ o duhovitoj opasci pisca poznatog po britkom humoru.

Vidovnjakinja koja je govorila o atentatu na Kenedija

Američka vidovnjakinja Džin Dikson postala je poznata širom svijeta nakon što je njeno predviđanje o predsjedničkim izborima u SAD 1960. godine povezano sa atentatom na Džona F. Kenedija.

Još 1956. godine, prema tada objavljenom magazinskom tekstu, predvidjela je da će demokrata pobijediti na izborima i da bi taj čovjek mogao biti ubijen ili preminuti tokom mandata.

Kenedijevo ubistvo dogodilo se 1963. godine u Dalasu.

Ipak, njena biografija pokazuje da je imala i brojna neuspješna predviđanja, zbog čega stručnjaci upozoravaju da se često pamte samo ona koja su se naknadno mogla povezati sa stvarnim događajima.

San Abrahama Linkolna koji je prethodio atentatu

Jedna od najjezivijih istorijskih priča odnosi se na američkog predsjednika Abrahama Linkolna.

Prema svjedočenju njegovog tjelohranitelja Vorda Hila Lemona, Linkoln mu je nekoliko dana prije atentata ispričao san u kojem je u Bijeloj kući vidio mrtvo tijelo okruženo vojnicima i ožalošćenim ljudima.

Kada je upitao ko je preminuo, navodno mu je odgovoreno da je ubijen predsjednik.

Linkoln je 14. aprila 1865. godine zaista ubijen u pozorištu u Vašingtonu.

Ipak, istoričari upozoravaju da je priča o snu zabilježena kroz kasnije svjedočenje tjelohranitelja i da postoji mogućnost da je naknadno uljepšana ili izmišljena.

Gdje je granica između proročanstva i slučajnosti?

Ove priče pokazuju koliko ljudsku maštu privlači mogućnost da neko može vidjeti događaje prije nego što se dogode. Ipak, nijedna od njih sama po sebi ne predstavlja naučni dokaz postojanja sposobnosti predviđanja budućnosti.

Stručnjaci ukazuju na to da ljudi često bolje pamte uspješna predviđanja nego brojna ona koja se nikada nisu ostvarila. Kada se veliki događaj već dogodi, neodređene riječi i stari zapisi mogu dobiti sasvim novo značenje.

Možda upravo zato priče o proročanstvima opstaju vijekovima – jer ostavljaju pitanje na koje ljudi još nemaju konačan odgovor: da li je neko zaista vidio budućnost ili smo tek nakon događaja pronašli značenje u njegovim riječima?

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Šta se dešava s tijelom ako svakog dana hodate 30 minuta? Promjene koje ne treba potcijeniti

K2

Nekada su svi imali ovaj predmet u kući, a danas ga gotovo niko ne koristi: Sjećate li ga se?

K2

Ljudi rođeni u ovim mjesecima imaju posebne osobine: Da li ste među njima?

K2

Međunarodni dan muškaraca: Danas slavimo njihovu snagu, dobrotu i sve uloge koje imaju u društvu

K2

Rusija: Počela primjena personalizovana vakcina protiv raka debelog crijeva

K1

Mačke postale veliki biznis: Tržište premašilo 100 milijardi dolara

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više