Društvo

Aplikacijame za kvalitet vazduha: Šta mjere i gdje nastaje razlika?


Aplikacije za praćenje zagađenja sve su popularnije, ali brojevi koje prikazuju ne znače uvijek isto.

Neki senzori mjere samo koncentraciju PM2,5 čestica, drugi prikazuju prosječne vrijednosti, a zvaničnu ocjenu kvaliteta vazduha daju referentne mjerne stanice.

Šta zapravo pokazuje indeks kvaliteta vazduha?

Kvalitet vazduha prati se mjerenjem koncentracije različitih zagađujućih materija, a jedan od najčešće korišćenih pokazatelja je AQI, odnosno indeks kvaliteta vazduha.

On obuhvata šest polutanata: PM2,5 i PM10 čestice, ugljen-monoksid, sumpor-dioksid, azot-dioksid i prizemni ozon.

Za svaku od ovih materija posebno se izračunava indeks, a konačna vrijednost za određenu lokaciju predstavlja najviši od dobijenih indeksa. Drugim riječima, ukupnu ocjenu određuje polutant koji u tom trenutku predstavlja najveći problem, piše ATV.

Postoji više sistema za izračunavanje indeksa kvaliteta vazduha, među kojima su američki, evropski, kineski, australijski i brazilski. Kod nas se najčešće koristi američki AQI sistem.

Međutim, nije svaki podatak prikazan na aplikacijama rezultat mjerenja svih šest zagađujućih materija. Komercijalni senzori u BiH uglavnom mjere koncentraciju PM2,5 čestica, na osnovu čega se zatim izračunava indeks kvaliteta vazduha.

Zato je važno razlikovati AQI od RAW PM2.5 podatka. Dok je prvi indeks dobijen preračunavanjem izmjerene vrijednosti, RAW PM2.5 predstavlja direktno očitanu koncentraciju sitnih čestica u vazduhu.

Zašto PurpleAir i IQAir ne prikazuju iste rezultate?

Razlike u vrijednostima mogu se primijetiti i na dvije poznate platforme za praćenje kvaliteta vazduha – PurpleAir i IQAir.

Iako prikazuju podatke za iste lokacije, njihovi rezultati ne moraju biti identični.

PurpleAir omogućava praćenje gotovo trenutnih očitavanja, koja se osvježavaju svaka dva minuta, dok IQAir prikazuje satne prosječne vrijednosti.

Zbog različitog vremenskog obuhvata mjerenja, indeksi mogu odstupati čak i kada se odnose na istu lokaciju.

Zvanične mjerne stanice imaju prednost

Kada je riječ o zvaničnoj ocjeni kvaliteta vazduha, prednost imaju referentne mjerne stanice.

U Republici Srpskoj njima upravlja Republički hidrometeorološki zavod, a jedna od stanica nalazi se u banjalučkom naselju Lazarevo.

Za razliku od jeftinijih komercijalnih senzora, referentne stanice moraju ispunjavati strogo propisane uslove. Oni se odnose na izbor lokacije, udaljenost od izvora zagađenja, način mjerenja i kontinuiranu dostupnost podataka.

Načelnik Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ Republike Srpske Ranka Radić ukazala je na zahtjevnost održavanja ovakvih stanica.

– Stanice koje rade u skladu sa zakonskom regulativom moraju da obezbijede raspoloživost podataka u iznosu od 90 odsto satnih vrijednosti u toku godine, što je, priznaćete, veoma zahtjevno sa aspekta održavanja same stanice.

Ove stanice su vrlo finansijski zahtjevne i njihova nabavka se vrlo često odvija uz pomoć projekata iz sredstava Evropske unije – rekla je Radićeva, prenosi ATV.

Jeftiniji senzori nisu zamjena za zvanična mjerenja

Referentne mjerne stanice zbog svoje cijene i zahtjevnog održavanja nisu dostupne na svakoj lokaciji. Zbog toga se sve više koriste i jeftiniji senzori, takozvana „low cost“ mjerenja, koja omogućavaju praćenje zagađenja i u drugim dijelovima grada.

Ipak, njihovi rezultati imaju ograničenu vrijednost i ne mogu se izjednačiti sa zvaničnim mjerenjima.

– Mi to zovemo takozvana „low cost“ mjerenja. To su priručna mjerenja ili mjerenja koja služe samo kao samoindikacija zagađenja, jer ne rade u skladu sa referentnim metodama, niti su usklađena sa evropskim i svjetskim standardima.

Ne pokazuju prave vrijednosti kvaliteta vazduha i nisu uređaji koji mogu da služe u regulatorne svrhe – dodala je Radićeva, prenosi ATV.

Više podataka ne znači i pouzdaniju sliku

Senzori su danas brojniji, podaci dostupniji, a zagađenje vidljivije nego ranije. Ipak, broj prikazanih mjerenja nije garancija njihove pouzdanosti.

Zato je, osim praćenja indeksa na aplikacijama, neophodno jačati mrežu zvaničnih mjernih stanica. Bez kvalitetnih i provjerenih podataka nema ni pouzdane procjene stvarnog stanja vazduha.

ATV

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Zimski smog ponovo prijeti regionu: Sarajevo, Banjaluka, Beograd i brojni drugi gradovi među najugroženijima

K2

GTA 6 predvodi trku za igru godine sa osam nominacija

K1

SNSD našao novo utočište za Šulića i Ljubojevićevu?

K1

Koji dijelovi Banjaluke danas ostaju bez struje?

K1

Kakvo nas vrijeme očekuje danas?

K1

Drinić: Gvozdenova nagrađena funkcijom, Ćopiću direktorsko mjesto

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više