Neki ljudi, kada ih neko povrijedi, odmah reaguju. Drugi ulaze u raspravu, pokušavaju objasniti šta ih je pogodilo i traže odgovore. Međutim, postoje i oni koji se jednostavno povuku, prestanu govoriti i ponašaju se kao da se ništa nije dogodilo.
Na prvi pogled mogu djelovati hladno, nezainteresovano ili čak ponosno, ali iza takvog ponašanja ponekad se kriju sasvim drugačija osjećanja.
Ćutanje nije uvijek znak ravnodušnosti. Nekada je upravo suprotno – način na koji osoba pokušava da se izbori s emocijama koje ne zna kako da izrazi.
Ne žele dodatno da budu povrijeđeni
Jedan od razloga zbog kojih se ljudi povlače jeste strah od nove emocionalne povrede. Ako su ranije doživjeli da njihova osjećanja budu ismijana, zanemarena ili iskorištena protiv njih, mogu razviti naviku da probleme zadržavaju za sebe.
Umjesto da objasne šta ih boli, odlučuju da ćute jer im se čini da je tako sigurnije.
Previše razmišljaju o svakoj izgovorenoj riječi
Ljudi koji se povlače nakon konflikta ponekad mnogo analiziraju situaciju. Razmišljaju šta su mogli drugačije reći, kako će druga osoba reagovati i da li će razgovor dodatno pogoršati odnos.
Zbog straha od pogrešne reakcije mogu odlagati razgovor, čak i kada bi im iskrenost donijela olakšanje.
Navikli su da sami rješavaju svoje probleme
Neki ljudi odrastaju uz poruku da ne treba pokazivati slabost i da se o problemima ne govori drugima.
Vremenom mogu usvojiti uvjerenje da sve moraju riješiti sami. Čak i kada im je potrebna podrška, teško im je da je zatraže.
Njihovo ćutanje ne znači uvijek da su oprostili
Jedna od najčešćih grešaka jeste pretpostavka da je osoba prestala da se ljuti samo zato što više ne pokreće određenu temu.
Ponekad je konflikt ostao neriješen, a osoba se povukla jer više ne vjeruje da razgovor može nešto promijeniti.
U takvim situacijama važno je ne pretpostavljati šta druga strana osjeća, već pokušati uspostaviti otvorenu komunikaciju.
Kada ćutanje postaje problem?
Povlačenje može biti koristan način da se osoba smiri i razmisli prije razgovora. Međutim, ako postane jedini način rješavanja sukoba, može ozbiljno narušiti bliske odnose.
Psihološki zdrava komunikacija podrazumijeva mogućnost da kažemo kada smo povrijeđeni, da saslušamo drugu stranu i da pokušamo pronaći rješenje.
Važno je razlikovati potrebu za kratkim predahom od dugotrajnog ignorisanja i kažnjavanja ćutanjem.
Nekada je najteže izgovoriti upravo ono što najviše boli
Iza osobe koja se povlači ne mora se kriti hladan karakter. Ponekad je riječ o nekome ko je naučio da emocije čuva za sebe, ko se teško otvara ili ko jednostavno ne zna kako da započne razgovor.
Ipak, niko ne mora zauvijek ostati zarobljen u takvom obrascu ponašanja. Učenje zdravog izražavanja osjećanja, postavljanje granica i traženje podrške mogu pomoći u izgradnji kvalitetnijih odnosa.
Jer ćutanje ponekad govori mnogo, ali iskren razgovor je ono što zaista može promijeniti stvari.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

