Dolazak hladnijih dana u gradove širom Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske donosi i dobro poznat problem – zagađen vazduh. Magla, dim iz dimnjaka i nepovoljni vremenski uslovi stvaraju gust smog, a koncentracije štetnih čestica u pojedinim sredinama mogu biti višestruko veće od preporučenih vrijednosti.
Posebno su ugroženi gradovi u kotlinama i dolinama, gdje se zagađenje tokom mirnih zimskih dana zadržava blizu tla. Među sredinama koje se često suočavaju s ozbiljnim epizodama zagađenja nalaze se Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Zenica, Beograd, Valjevo i Novi Pazar.
BiH: Sarajevo, Banjaluka, Tuzla i Zenica pod udarom smoga
U Bosni i Hercegovini zimsko zagađenje posebno pogađa Sarajevo, Banjaluku, Tuzlu, Zenicu, Kakanj, Lukavac, Visoko i Živinice.
Problem je naročito izražen tokom sezone grijanja, kada se dim iz individualnih ložišta, industrijske emisije i izduvni gasovi iz saobraćaja zadržavaju u naseljenim područjima.
Sarajevo je godinama među gradovima koji se suočavaju s ozbiljnim problemom kvaliteta vazduha, a slična situacija bilježi se i u drugim sredinama širom BiH. Banjaluka se takođe često suočava s povećanim koncentracijama štetnih čestica, posebno tokom hladnih i maglovitih dana.
Srbija: Novi Pazar, Valjevo, Zaječar i Beograd
Ni građani Srbije nisu pošteđeni zimskog smoga. Među gradovima koji se izdvajaju po visokim koncentracijama štetnih čestica nalaze se Novi Pazar, Valjevo, Zaječar, Leskovac, Užice, Niš i Beograd.
Problem nije ograničen samo na velike urbane centre. I manji gradovi mogu imati veoma zagađen vazduh, naročito tokom zime, kada se povećava upotreba čvrstih goriva za grijanje.
Hrvatska: Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Osijek
Ni Hrvatska nije izuzetak. Zagreb, Slavonski Brod, Sisak, Kutina i Osijek suočavaju se s različitim oblicima zagađenja, a tokom zime posebno dolaze do izražaja emisije iz kućnih ložišta i saobraćaja.
Slavonski Brod se godinama posebno izdvaja u izvještajima o kvalitetu vazduha, dok se u Zagrebu problem često pojačava tokom hladnih dana i nepovoljnih meteoroloških prilika.
Zašto je zimi vazduh toliko zagađen?
Glavni razlog je kombinacija grijanja, saobraćaja, industrije i vremenskih prilika. Tokom zime povećava se potrošnja energije za grijanje, pa se u vazduh ispušta više štetnih čestica.
Problem dodatno pogoršava temperaturna inverzija. Hladan vazduh ostaje pri tlu, dok topliji sloj iznad njega sprečava njegovo podizanje i prirodno provjetravanje. U kotlinama i dolinama zagađenje se zbog toga može zadržavati danima.
Posebno su opasne PM2.5 čestice, koje su toliko sitne da mogu prodrijeti duboko u pluća, a dio njih dospijeva i u krvotok.
Ko je najugroženiji?
Dugotrajno izlaganje zagađenom vazduhu povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova, respiratornih oboljenja i pogoršanja astme.
Posebno osjetljive grupe su djeca, starije osobe, trudnice i ljudi koji već imaju hronične zdravstvene probleme.
Tokom dana s visokim zagađenjem preporučuje se izbjegavanje intenzivnih fizičkih aktivnosti na otvorenom, naročito u periodima kada su koncentracije štetnih čestica najviše.
Zimski smog tako iz godine u godinu ostaje jedan od ozbiljnih problema za stanovnike regiona. Dok građani čekaju konkretnija rješenja, jedno je sigurno – čist vazduh ne bi smio biti luksuz, već osnovni uslov za zdrav život.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

