Jasmina Ahmetagić
Kultura

Jasmina Ahmetagić za SC: Srpske kulture na tzv. Kosovu nema


U naučnim radovima i knjigama Šukrije Kurtovića, Adila Zulfikapašića, Muhsina Rizvića, Muhameda Filipovića i Rusmira Mahmutćehajića utemeljena je deviza o genocidnom karakteru Andrićevog (i Njegoševog) djela. Među malobrojnim intelektualcima koji su se suprotstavili ovakvom tumačenju srpskog Nobelovca nalazi se i Jasmina Ahmetagić sa Instituta za srpsku kulturu u Leposaviću.

Ona je u knjizi „Priče o Narcisu zlostavljaču: zlostavljanje i književnost“ ukazala na političku zloupotrebu Andrićevog djela od strane bošnjačke pseudoelite. Ahmetagić je nedavno govorila i na naučnom skupu „Politika u srpskom jeziku, književnosti i kulturi“ koji je održan na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

o Da li su napadi na Andrićevo djelo u kojima se pominje genocidni karakter njegovog teksta konačno prestali?

– Čini mi se da je došlo do značajnih odgovora na to zlostavljanje. Zoran Milutinović je napisao knjigu „Bitka za prošlost“ kao odgovor na te napade. Milutinović nikada nije bio prepoznatljiv kao čovjek nacionalnog stava i mislim da je bio revoltiran tim neprestanim iživljavanjem nad književnošću. Andrić je prilično odbranjen u toj knjizi. Za mene je stvar jasna. Ja to više ne mogu da slušam. Prestala sam da slušam takve stvari. Živimo u svijetu u kojem će onaj koji manje zna htjeti da objasni iz svoje veoma sužene perspektive stvari koje su od njega šire. Tako je i sa Andrićem u kontekstu onih Bošnjaka koji su tako pisalo o njemu, a postoji li iko ko je tako pisao o Bosni kao on? Bosna će biti čuvena po Andriću. Ne postoji veliki pisac koji je isključiv. Kada postane isključiv, on se „isključi“ iz književnosti.

o Šta je ishodišna tačka tog zlostavljanja?

– To je politička priča. Moj položaj je bio užasan tokom pisanja „Narcisa zlostavljača“, jer sam morala da odgovaram i ovim koji govore da srpska književnost ima genocidni karakter i onima koji hoće da me prigrabe i da kažu kako ja pričam srpsku nacionalnu priču. Obje strane su agresivne. Postoji mogućnost da se posmatra svijet, a da budete isključeni iz te osnovne diobe. Moja potreba je bila da budem izvan toga, jer nemam nacionalno osjećanje i ne mogu da budem bliža ni Srbima ni Bošnjacima. Imam snažno osjećanje pripadnosti svome jeziku i svojoj zemlji.

o Ako bismo možda i mogli da razumijemo Rizvića i Mahmutćehajića, kako možemo da razumijemo one koji pišu slično ili gore sa beogradskih adresa?

– To dvojstvo služi tome da se održava međusobno. Oni su jedni drugima potrebni. Na jednoj strani tumačite Andrića, na drugoj Gorana Petrovića. To je ista priča. Moj pogled je iznad toga, moj pogled je pogled u književnost. Nisam učena takvim učitavanjima. Jedna struja drugoj struji odgovara. U tim suprotstavljanjima oni potvrđuju vlastiti identitet. Gotovo da se nema ništa pametno reći tu.

o Vaše interpretacije književnih djela i fenomena, kao što su zlostavljanje i paranoja, nisu u dosluhu sa savremenim teorijama. Da li ste onda i vi izvan sistema?

– Naravno. Ja sam u potpunosti izvan sistema i to uopšte nije udobna pozicija. Kada ste izvan sistema, onda ste i izvan svoga mjesta pod suncem. Uvijek idem za onim što me draži, a ne za jednom oblašću u koju moram da se „betoniram“. Početna pozicija je jasna – ti si nacionalista, sad samo treba da vidimo čiji si nacionalista. Ja nisam nacionalista i ne mogu to da budem. Na popisu stanovništva sam se izjasnila kao multikonfesionalna i multinacionalna. Kroz mene je prošla cijela Jugoslavija. Identitet je važno pitanje. Pekić, moj omiljeni pisac, srpski je nacionalista u plemenitom smislu te riječi. Pekić nije suzio tu predstavu o svijetu. Svaki čovjek ima pravo da odredi šta ulazi u okvir njegovog identiteta.

o Ako ste zbog knjige o zlostavljanju prošli kroz svojevrsne šibe, kroz šta ste prošli zbog knjige o Paviću?

– Radim u Leposaviću i mislim da je to posljedica te knjige.

o Zaista?

– Zaista. Na potpunoj sam margini. Neko sam na koga se ne računa. Ne vidim zašto meni ne bi bilo mjesto na Institutu za književnost i umjetnost u Beogradu. Ali meni to nije moguće. Definisana sam kao konfliktna ličnost. Knjiga o Paviću mi je „skinula“ šansu da u sistemu imam više od onoga što sada imam. Onemogućila mi je jednu vrstu socijalne udobnosti. Ali, sa druge strane, sve je u ravnoteži – ta knjiga mi je donijela slobodu. Biti izvan sistema znači biti slobodan. Kada sam bila mlađa, bila sam ogorčena zbog toga. Onda sam shvatila da je svako na onom mjestu na kojem treba da bude. Ja sam na mjestu na kojem treba da budem. Jesam na margini, ali tu mi je mjesto.

o Kakva je pozicija srpske književnost danas na tzv. Kosovu?

– Prvo se postavlja pitanje šta je srpska književnost na tzv. Kosovu. Nema tamo srpske kulture. Ona je u rasejanju. Pokušava da se napravi nekakva sinteza, ali srpske kulture tamo jednostavno nema.

o A u kakvoj poziciji je srpska proza danas? Prije svega srpski roman?

– Na niskom je mjestu. Možda je genijalno što više ne postoji Jugoslavija, ali izvjesno je da smo mi bili velika kultura. Još pamtimo romane iz tih godina. Svima nedostaje pokret, kretanje, sukob, dijalog. Zato se sada svaki mali roman proglašava velikim romanom. Mi imamo veoma malo velikih romana. Ne pratim sve što se napiše. Nemam strapljenja za to. To je toliko bezvrijedno da to uopšte ne čitam. „Vrtim“ se u onome što je već klasika. Poput Basare. Od modernijih autora primijetila sam Tabaševića, ali njegovim drugim romanom. Njegov prvi roman „Sporo teče Misisipi“ mi se nije dopao, „Pakao“ mi je bio odličan, a ovaj treći roman ne obećava.

SrpskaCafe/Goran Dakić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Objavljena fotografija bombaša sa Šri Lanke

GC

Nova hapšenja zbog ubistva Krunića: Uhapšena braća Armin i Nermin Ćulum

GC

Repertoar bioskopa Cineplexx Palas od 25. aprila

GC

Klupko se odmotava: Uhapšeni Baldo i Milanović, za Đukanovićem se još traga

DM

Trostruko ubistvo: Šta smo do sada saznali o smaknuću Slaviše Krunića

AP

Još tri dana za prijave na Memorijalni foto konkurs “Goran Terzić”

OT

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više