Pred vama se nalazi lista serija koje su završene, a koje ste možda propustili da pogledate. Neke su više, a neke manje popularne, dok neke jednostavno nisu bile toliko zastupljene na televizijskim programima. Sve u svemu, ovo je lista jako kvalitetnih serija koje nikako ne bi trebalo da se propuste.
10. DOWNTON ABBEY (UK), ITV
“Dauntonska opatija” (eng. Downton Abbey) je BBC drama koja priča priču o Kući, odnosno o klasnim podjelama prikazanim u samoj strukturi kuće koja je shodno tome podijeljena na gornji sprat (gospodari) i na podrum (posluga). Seriju je napisao Džulijan Felous (eng. Julian Fellowes), autor i mozak koji stoji iza filma “Gosford park” Roberta Altmana, za koji je dobio nagradu Oskar u kategoriji Najboljeg originalnog scenarija. Serija, smještena na fiktivnom jorkširskom imanju Dauntonska opatija, prikazuje život porodice Krouli, te njihove posluge, u post-edvardijanskom periodu obilježenom značajnim istorijskim događajima koji su imali uticaj ne samo na živote ovih likova nego i na hijerarhiju cjelokupnog britanskog društva. Neki od tih događaja su: vijest o potapanju Titanika, početak Prvog svjetskog rata, španska pandemija gripa, stvaranje Irske Slobodne Države (1922-1937), skandal “Čajnik”, masakr u Amricaru, “Pivnički puč”, neuspješni državni udar, koji se odigrao 1923. godine kada su Hitler i Ludendorf pokušali da preuzmu vlast u Minhenu, državni izbori u Velikoj Britaniji iste godine, te mnogi drugi.
Zašto gledati ovu seriju: Razlozi su zaista brojni ali prvi i najvažniji jeste Grofica od Grentama koju igra nenadmašna Megi Smit (eng. Maggie Smith). Živjela Megi!
09. MISFITS (UK), E4
Sa fokusom na klasičnu superherojsku dilemu po kojoj “sa velikom moći dolazi do velikih odgovornosti” ova serija postavlja sljedeće pitanje: šta se desi kada pet visoko problematičnih, delikventnih tinejdžera (Nejtan, Kurtis, Keli, Sajmon i Ališa), tokom sprovođenja “dobrovoljnog” društvenog rada po kazni, budu uhvaćeni u električnoj oluji koja za posljedicu ima natprirodne rezultate stvarajući od njih nadljude različitih kombinovanih sposobnosti – putovanje kroz vrijeme, čitanje misli, nevidljivost, besmrtnost itd. Drugim riječima, šta se desi kada se velika moć stavi u ruke problematičnih nemoralnih ljudi, kojima je pojam etike i odgovornosti u potpunosti stran? “Neprilagođeni” imaju nekoliko nadasve zabavnih ideja i odgovora na tu temu.
Zašto gledati ovu seriju: Genijalna je i zabavna, ali izgleda i realno, iako se bavi fenomenima natprirodnog i nadrealnog karaktera.
08. THE GOOD WIFE (SAD), CBS
Iako se “Dobra žena” (eng. The Good Wife) još uvijek zvanično nije završila, CBS je prije nekoliko sedmica (za vrijeme Superboula, finala američkog fudbala) objavio vijest da se sa sedam sezona ova odlična advokatska serija u maju 2016. godine, na opšte razočarenje fanova, privodi kraju. Premisa serije, koja je sa emitovanjem počela 2009. godine, je sljedeća: protagonista Ališa Florik (Julianna Marguilies), advokat iz Čikaga čiji je suprug, ambiciozni javni tužilac Piter Florik (Chris Noth), razotkriven i osramoćen u korupcijsko-seksualnom skandalu, biva primorana da, nakon više od petnaest godina uloge aktivne domaćice, ponovo uspostavi svoju karijeru advokata. Serija prati ne samo njen povratak poslu, uz pomoć nekadašnje ljubavi, advokata Vila Gardnera (Josh Charles), nego i njeno suočavanje sa gubitkom povjerenja, javnog poniženja, promjene ustaljenog standarda života, odvajanja od muža ali i njene neostvarenosti kao žene. Tvorci serije su Mišel i Robert King koji su inspiraciju pronašli u stvarnim događajima, između ostalog i poznatoj seksualnoj aferi tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Bila Klintona, čija je žena, Hilari Klinton, takođe advokat.
Zašto gledati ovu seriju: Prije svega radi se o gotovo nepristojno feminističkoj seriji, ali na dobar način. Žene u njoj su univerzalno sjajne, odvažne, zabavne ali i brutalno nemilosrdne. Kada je riječ o ljubavnom zapletu (kojeg ovdje ne manjka) “Dobra žena” prikazuje jednu od najdirljivijih ali istovremeno i jednako frustrirajućih ljubavnih priča na televiziji. Bazirana na stvarnim događajima, svaka epizoda ove serije je priča za sebe, međutim, ono što je čini izvanrednom nisu njeni pojedinačni slučajevi nego njen protagnoista, Ališa Florik, i njeni na momente bizarni međuljudski odnosi. “Dobra žena” ima izuzetno snažnu glumačku postavu i kada je riječ o glavnim ali I kada je riječ o sporednim glumcima koji su dobili zadatak da nam prikažu neke od najinteresantnijih likova danas. Pored toga, u pitanju je serija koja sa svakom novo sezonom raste, nadograđuje se i postaje bolja, što je danas zaista rijetkost.
07. FRINGE (SAD), FOX
“Frindž” ili “Na rubu” (eng. Fringe), serija koja u mnogočemu podsjeća na “Dosije Iks” (eng. X Files), prati rad odjeljenja Frindž, Zajedničke federalne radne grupe, podržane od strane FBI, a koju čine: Olivija Danam (Anna Torv), vođa tima, Dr Volter Bišop (John Noble), arhetipski brilijantni ludi naučnik, svestrani Piter Bišop (Joshua Jackson), sin Voltera Bišopa, čija je uloga da kontroliše i zauzda ludilo svog oca, Astrid Farsvort (Jasika Nicole), FBI agent i asistent dr Volteru Bišopu, te Filip Brojls (Lance Reddick), agent državne bezbjednosti koji upravlja timom. Frindž jedinica istražuje slučajeve koji se uglavnom odnose na graničnu nauku, od eksperimenata nad ljudima koji su pošli po zlu, preko mutacije, singularnosti, kontrole uma, do potencijalnog sudara dva paralelna svemira. Posebnost ove serije leži u odličnoj hemiji između njenih likova te u fantastičnom kraju koji nam je zapravo pokazao da je sama serije imala i glavu i rep, unaprijed osmišljen i određen za razliku od serije “Izgubljeni” koja bi puno bolje prošla kod kritičara, medija i fanova da nije išla u javnost sa svojom posljednjom, šestom sezonom.
Zašto gledati ovu seriju: Zato što je daleko kvalitetnija i interesantnija od “Dosijea Iks”, zato što je stvorila jedan divni univerzum koji apsolutno zaslužuje vašu pažnju i zato što će vas put njega voditi odlični Džon Noubl. Ono što je važno da se napomene je činjenica da je jako teško preći preko prvih par epizoda, međutim, ako vam to pođe za rukom očekuje vas jedna izvanredna i zabavna ekipa koja će vas uvesti u naučno-fantastičnu priču koja ima vrlo jasan početak i vrlo jasan, zadovoljavajući kraj.
06. FORBRYDELSEN (DANSKA), DR
Ako bismo govorili o veličini “Ubistva” (dan. Forbrydelsen), morali bismo se prije svega referisati na prvu sezonu serije. Time ne govorimo da su sljedeće dvije nižeg standarda, jer nisu (pogotovo treća koja je možda i njena najbolja sezona), nego skrećemo pažnju na ono što se danas smatra kamenom temeljcem danskog televizijskog (serijskog) programa – 20 perfektnih jednočasovnih epizoda o ubistvu Nane Birk Larson – ali i malim remek djelom. Ono što ovu seriju čini remek djelom nije samo jedna izdvojena stvar nego niz elemenata – tema, scenario, režija, gluma, muzika, atmosfera, montaža, fotografija sumornog, uniformisanog Kopenhagena u novembru, nezaboravni likovi ali i džemper Sare Lund – koji u jednom paketu prave prekretnicu koja će u narednom period označiti danski serijski program pa možda čak i samu kinematografiju. Glumačka postava ovog projekta bila je fantastična i svi su redom, bez izuzetka, bili izvanredni mada se pažnja mora usmjeriti ka Larsu Mikelsenu (stariji brat Medsa Mikelsena) koji je ovu ulogu odigrao bez greške. Njegov lik, Trols Hartman, političar i kandidat za gradonačelnika, koji uskoro postaje glavni osumnjičeni u ubistvu, je oličenje primamljive i šarmantne kombinacije ambicije i nesigurnosti, integriteta i političke igre kojoj se mora povinovati, svojstvene svim ljudima na visokim pozicijama. U poređenju sa političarem druge sezone, Tomasom Bukom, dominantnost i veličina Trolsa Hartmana postaje još upečatljivija ali i očiglednija. Ekipa sporednih glumaca je takođe izvaredna. Najbolji primjer za to je lik aktuelnog gradonačelnika, Bremera, oličenja iskusnog političara, čiji samozadovoljni, britki komentari i opaske publiku ostavljaju u konstantnoj dilemi i vječitom pitanju – šta se krije iza maske njegovog kompleksnog, usiljenog samopouzdanja. Serija naravno nije bez mana, ali one su u širem kontekstu toliko minorne da ih ne treba ni spominjati.
Zašto gledati ovu seriju: Zašto ne?
05. SEINFELD (SAD), NBC
Prva i jedina serija o ničemu. Šta vam još treba?
Zašto gledati ovu seriju: Dvije riječi: Džordž Kostanca.
04. SCRUBS (SAD), NBC
“Stažisti” (eng. Scrubs) je američka humoistička serija koja je sa prikazivanjem počela u oktobru 2001. godine na televizijskom programu NBC. U pitanju je jedna od rijetkih serija kojoj je pošlo za rukom da upakuje elemente komedije i drame na gotovo neprimjetan način stvarajući od njih upečatljiv proizvod koji i danas volimo i s radšću gledamo. Koristeći humor, tragediju, dramu, te nadrealne sekvence na jedan neobičan način, dovodeći gotovo do granice neprepoznatljivosti i nemogućnosti razlučivanja između onoga što je stvarno i Dorijanovih maštarija i snoviđenja, koja s vremenom postaju zaštitni znak serije, “Stažisti” su vjerovatno posljednja velika serija malog NBC-ija koji će sa dolaskom serija kao što su “The Office”, “Parks and Recreation”, “30 Rock” i “Community” upisati svoje ime na listu velikana istorije televizijskog programa. Serija ima 8 sezona i 165 epizoda u trajanju od 22 minute.
Zašto gledati ovu seriju: The floating head doctor. The Todd. Dr. Jan Itor. World’s most giant black doctor. Multi-ethnic Siamese Doctor. Colonel Doctor. Dr. Beardface. Rex aka Party Doctor. Dr. Hooch. Dr. Acula. Chest Hands. Mexican Apple Thieves.
03. BORGEN (DANSKA), DR
“Borgen”, što u prevodu znači zamak, odnosno tvrđava (neformalni naziv Kristiansborga), je politička drama o harizmatičnoj političarki koja iznenada dobija šansu da postane premijer Danske. Riječ je o fiktivnoj priči, koja je većim dijelom inspirisana stvarnim događajima, ispričana u tri sezone i ukupno trideset epizoda u trajanju od 60 minuta.
Zašto gledati ovu seriju: “Zamak”, baš kao i “Ubistvo” (Forbrydelsen) i “Most” (Bron/Broen), dva najznačajnija predstavnika savremene danske televizije, obogaćen je ne samo dobrim pisanjem, odličnim režijskim postupcima, nego i neuobičajeno harizmatičnom glavnom glumicom. Pored toga, ljubiteljima “Igre Prestola” treba skrenuti pažnju da su dva glavna lika pored Birgite Niborg, i Katrin Funsmark koju igra Birgitte Hjort Sorensen (Karsi), ali i Kasper Jul kojeg igra Pilou Asbek (Euron Greyjoy).
02. THE WIRE (SAD), HBO
“Doušnici” (eng. The Wire) je parče, gotovo besprijekornog, televizijskog raja. U pitanju je spora serija koja zahtjeva strpljenje. Oni od vas spremni da joj to strpljenje pruže, biće nagrađeni jednom od najzanimljivijih, neodoljivih, inteligentnih i najprovaktivnijih socioloških studija u istoriji ovog medijuma.
Zašto gledati ovu seriju: Ako nikada niste gledali “Doušnike”, šanse su da ćete imati velika očekivanja, pogotovo ako uzmemo u obzir da je većina TV kritičara upravo ovu seriju proglasilo najboljom serijom svih vremena. S punim pravom se može tvrditi da će ta očekivanja biti apsolutno ispunjena.
01. LOST (SAD), ABC
Iako su se “Izgubljeni” (eng. Lost) završili prije nepunih šest godina u pitanju je serija koja je i dalje aktuelna što nam govori o tome koliko je ona zapravo bila progresivna za svoje vrijeme. Iako se treba složiti sa činjenicom da posljednja sezona, sa fokusom stavljenim isključivo na samom kraju, nije bio najbolji primjer stvaranja televizije, tvrditi da prethodnih pet sezona nije bilo vrijedno naše pažnje bi, u najmanju ruku, bilo neistina. Jer jesu. Pojedini kritičari će vam reći kako “Izgubljeni” nisu bili ništa drugo do san glavnih likova koji su svi redom poginuli u avionskoj nesreći i da se sve što ste pogledali zapravo nije ni desilo. Ove tvrdnje nam u suštini govore mnogo više o kvalitetu i relevantnosti datih kritičara nego o samoj seriji jer ništa od gore navedenog nije tačno. Iz toga možemo zaključiti da ovi istaknuti “kritičari” ili nemaju bog zna kakvu moć percepcije ili nisu pogledali seriju. Trećeg nema. Da su “Izgubljeni” kompleksni, na momente možda čak i pretenciozni u smislu traženja publike koja će, doslovno rečeno, konstantno raditi na sebi, prateći jedan obični televizijski program, nije uopšte upitno. To je činjenica. Činjenica, jer se ovdje radi o seriji koja je insistirala na jednoj vrsti edukacije kroz uključivanje raznih oblasti, od književnosti preko istorije, umjetnosti, popularne kulture pa sve do fizike. To naravno ne znači da se za praćenje “Izgubljenih” podrazumijevalo da ste ekspert u datoj oblasti, koja je suptilno plasirana na male ekrane (kroz imena likova, predstavljanje preko stotinu različitih knjiga koje Sojer pročita, te raznih teorija iz oblasti kvantne fizike i slično), mada, da biste bili u stanju da ispratite bogatstvo i slojevitost ove priče podrazumijevalo se da je vaš nivo opšte kulture na pristojnom nivou. Edukacija kroz konstantno prisustvo našeg bogatog naslijeđa na kojem su tvorci ove serije uporno insistirali je model koji rijetko koja serija danas ima (na ovakav način) i koji je za svaku pohvalu. Dakle serija prati grupu stranaca koja na putu od Sidneja do Los Anđelesa, 22. septembra 2004. godine, doživi avionsku nesreću rušeći se na pusto ostrvo negdje u Pacifiku. Kako dani prolaze, a pomoć ne stiže, ova grupa stranaca biva prisiljena na stvaranje određene vrste komune, predvođene doktorom Šepardom (Matthew Fox), ne bi li stvorila red i uslove za preživljavanje. Doktor Šepard oko sebe okuplja ekipu najsposobnijih putnika među kojima su: Kejt Ostin (Evangeline Lilly), bjegunac osumnjičen za pljačku i ubistvo, Hugo “Harli” Rejes (Jorge Garcia), dobitnik na lutriji, Džon Lok (Terry O'Quinn), paraplegičar i lovac opsjednut noževima, Čarli Pejs (Dominic Monaghan), pop-rok zvijezda i ovisnik o heroinu, Džejms “Sojer” Ford (Josh Holloway), kriminalaca i pasionirani ljubitelj knjiga, Sajid Džara (Naveen Andrews), vojnik i mučitelj, Bun Karlajl (Ian Somerhalder), milioner na čelu kompanije zadužene za organizaciju vjenčanja itd. Od originalnih 324 putnika na letu “Oceanic 815” preživjelo je 65 ljudi i 1 pas. Od ovih 65 ljudi čak njih 15 imalo je glavnu ulogu. Serija je trajala 6 sezona u toku kojih je prikazala ukupno 121 epizodu (+ epilog) u trajanju od 45 minuta.
Zašto gledati ovu seriju: Postoji više razloga. Prije svega ona spada u jednu od najstarijih serija sa ove liste, a ipak je toliko svježa. Sastoji se od preko 15 glavnih likova, što je možda i najveći razlog zašto je ovo serija koja se prosto mora pogledati. Do danas ne postoji ni jedna druga serija koja je uspjela da se izbori sa tolikim brojem likova, te da ih razvije na takav način i do tih dubina na način na koji su “Izgubljeni” uspjeli. Tome naravno treba pridodati kreativnu upotrebu vremena u pričanju priče (ovo bi bio treći razlog), naime, gledaoci mogu da sagledaju gotovo sve periode života jednog lika kroz različita narativna sredstva kako bi dobili jednu nevjerovatno kompletnu sliku o svemu onome što je lika činilo, čini i što će ga na kraju učiniti onim što jeste. Pričanje sa hronološkim skokovima tako dobro funkcioniše za ovu priču i kreće se od retrospektiva, drugih tačaka gledišta istog vremena, povezivanja prošlosti sa sadašnjošću, pa sve do, da ne otkrijemo previše, povezivanja budućnosti sa sadašnjošću. Priča je sama po sebi odlična, ali upravo zbog načina na koji je ispričana ona postaje zapravo sjajna. Čak spektakularna. Četvrti razlog se zasniva na tretmanu pitanja rase. Iako živimo u globalnom svijetu, većina TV emisija još uvijek biva žrtvom jednodimenzionalnih predstava manjina. “Izgubljeni” su ove stereotipe izvrnuli naopako, ne samo zbog likova u seriji, koji zapadaju u konflikte zbog predrasuda o rasi, nego su takođe otvorili oči onom dijelu gledališta kome je trebalo da se suoči sa sopstvenim problemima predrasuda. Peti razlog bi bio humor. U sumornom i mračnom okruženju gdje svako može da nastrada u gotovo svakom momentu (i mnogima se to desi, iako nisu članovi porodice Stark), određeni likovi, a pogotovo Sojer i Harli, su smogli snage da nas dobro nasmiju. I na kraju, tu je svakako onaj neprekidni osjećaj misterije. Zaista, gledajući “Izgubljene” dobijati osjećaj poput silaska niz zečiju rupu iz Alise u Zemlji čuda. Iako nam se na prvi pogled čini da je u pitanju samo površna priča o ljudima koji su preživjeli avionsku nesreću i sletili na ostrvo, pred kraj prve sezone shvatamo da je u pitanju mnogo više od toga. Drugi, polarni medvjedi, brojevi, otvori u zemlji, atomske bombe, crno čudovište, liste, nasukani brodovi, egipatski kolosi i sonarne ograde. Sve je tu. I sve, ali apsolutno sve ima smisla. Ne računajući kraj. Dobar dio šeste sezone. Ne računajući Adama i Evu. Niti Džejkoba. Pa čak ni odgovor na ono vječito pitanje “Šta je ostrvo?” Sve to je zaista bilo suvišno. Ostrvo je ostrvo. Kao Sila, ono postoji i kao takvog ga trebamo prihvatiti. S druge strane finale treće sezone je, bez imalo preuveličavanja, najbolji momenat u istoriji televizije koji je ikada snimljen. Bila je to prekretnica koju niko nije očekivao i bila je toliko inteligentna, gotovo genijalna. Tolika je šteta što su tvorci ove serije (Damon Lindeloff, Carlton Cuse, J.J. Abrams) upropastili kraj ali, šta da se radi, ipak ova priča nikada nije toliko polagala na sami kraj koliko na čitavo putešestvije kojim smo zajedno do njega požrtvovano kročili svih onih godina, a to putešestvije, ono je zaista bilo neprocjenjivo.
Honorable mentions: Twin Peaks, Twilight Zone, Rome, The Hour, Mad Men, The IT Crowd, Alfred Hitchcock Presents, Parks and Recreations, The Office, The X Files
Autor: Monika Ponjavić
***ZABRANJENO JE PREUZIMANJE CIJELOG TEKSTA BEZ DOZVOLE REDAKCIJE. TEKST SE MOŽE PREUZETI DJELIMIČNO, UZ NAVOĐENJE IZVORA SA LINKOM NA SAJT SRPSKACAFE. SVAKO DRUGO PREUZIMANJE SMATRAĆE SE ZLOUPOTREBOM I PODLIJEŽE POKRETANJU TUŽBE.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.
1 komentar
Breaking bad!!! nepristojno izostavljen! Sons of anarchy takodje.