Zahvaljujući kandidatima za gradonačelnika Banjaluke, Prva stranka i SPAS izazvale su znatiželju Banjalučana, naviknutih samo na stranke iz dva najjača politička bloka. Međutim, rijetko ko zna da će na izborima u najvećem gradu RS učestvovati još na desetine znanih i neznanih stranaka!
Pored dva suprostavljena bloka, koja čine koalicija SNSD-DNS-SP, te stranke okupljene u Savez za promjene (SDS-PDP-NDP), Banjalučanima će biti ponuđeni i novoformirana ali, među narodom, dovoljno poznata Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića, zatim Partija ujedinjenih penzionera, a zajednički nastup imaju SRS Dragana Đurđevića i Izvorni SDS u koaliciji koja nosi naziv „Srpska u sigurne ruke“.
Na listi SDS-a nalazi se i kandidat Srpske radikalne stranke Milanka Mihajilice te dva kandidata Napredne Srpske Adama Šukala. Hrvati su ujedinjeni u Hrvatskoj koaliciji Banjaluka, koju čine HDZ BiH i HDZ 1990, a bošnjačku koaliciju čine SDS, SBB i SBiH, dok Demokratska fronta izlazi samostalno.
“Ostatak ekipe”
Van pomenutih stranaka, iz „ostatka ekipe“ su se izdvojili Prva stranka i SPAS, i to zahvaljujući Dušku Tadiću i Slavku Župljaninu koji će se, pored Dragan Čavića iz NDP-a i Igora Radojičića iz SNSD-a, boriti za naklonost Banjalučana u trci za prvog čovjeka grada.
Prva stranka je osnovana 2014. godine, a na prošlim parlamentarnim izborima zabilježila svoje prvo pojavljivanje, dok je odbor ove stranke u Banjaluci osnovan prije šest mjeseci. Za predsjednika je izabran Vedranko Špirić koji je i nosilac liste na kojoj se našlo 16 imena, dok su potpredsjednici Berislav Buković i Slobodan Vorkapić. Generalni sekretar je Tanja Gatarić, a predsjednik omladine Duško Tadić, koji je ujedno i kandidat za gradonačelnika na izborima u oktobru, dok je predsjednica aktiva žena Tatjana Klindić. Glavni odbor Prve stranke Banjaluka čini 18 ljudi.
Prva stranka Banjaluka je osnovana, kako kažu njeni članovi, na inicijativu grupe običnih građana, koji do tada nisu bili politički angažovani.
– Teška situacija, nepotizam, socijalna nepravda i nebriga o kompletnoj zajednici i svakom pojedincu podstakla je osnivače Prve stranke da se udružuju sa običnim građanima kako bi u svom gradu tražili rješenja koja će omogućiti svim građanima život dostojan čovjeka. Ciljevi osnivanja Prve stranka nisu politički, nego isključivo razvojni, a ključni motiv je opstanak mladog naroda na ovim prostorima. Zato smo pozvali sve časne, karakterne, sposobne i odvažne ljude, koji žele promjene u svom okruženju, da se kandiduju za izborne liste ove stranke i na taj način aktivno uključe u zajedničku borbu za srećniju Banjaluku – rekao je za SrpskaCafe kandidat za gradonačelnika Duško Tadić.
Srpska patriotska stranka (SPAS) na čelu sa Župljaninom, nekadašnjim odbornikom u gradskoj Skupštini, nije nova stranka, ali je, prije ovogodišnjeg pojavljivanja bila neaktivna duže od deceniju. SPAS je, pored kandidata za gradonačelnika Banjaluke, izašao i sa odborničkom listom koja sadrži 22 imena.
Ova stranka je osnovana 1993. godine, da bi obustavila sve aktivnosti prije 13 godina, te je većina građana mislila da je u potpunosti ugašena i izbrisana iz sudskog registra. Iako osnovana u ratu, aktivnije učešće u političkom životu RS, imala je nakon njegovog završetka. U stranci je bio i dio oficira i vojnika nezadovoljnih kako se odvijala situacija u zemlji, te su kritikovali sve izraženiju polarizaciju na bogati i siromašni sloj stanovništva. Ušli su i u lokalnu vlast zahvaljujući „Koaliciji za RS“. Pored Župljanina, od istaknutih funkcionera bili su i Ilija Lukić, Dragan Tolimir i Mihajlo Crnadak, otac Igora Crnadka, aktuelnog ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH.
“Povratak otpisanih”
Na izbore izlazi i stranka „Povratak otpisanih“, koju su prošle godine u Laktašima osnovali nezadovoljni kadrovi SNSD-a, predvođeni Nikolinom Rudić. Listu banjalučkih „otpisanih“ predvodi Saša Labaš, a ona ima osam imena.
Pune liste, sa po 33 imena, imaju Zavičajni socijaldemokrati Mile Marčete i Stranka socijalne sigurnosti srpskih boraca. Za Zavičajne socijaldemokrate se čulo poslije rata, kada se njen lider Mile Marčeta borio za povratak Srba u opštine Federacije BiH. Ostaće poznat i kao jedan od prvih srpskih političara koji je imao sastanak, a zatim se i fotografisao sa tadašnjim američkim predsjednikom Bilom Klintonom.
Stranka se najviše finansirala putem donacija, te grantova stranih ambasada, što se vremenom smanjivalo pa je stranci postajalo sve teže da se održava. Iako je njegova stranka na lokalu izbacila SNSD iz vlasti u Istočnom Drvaru, Mile Marčeta je sa njima sarađivao na višem nivou, te bio predložen ispred stranke Milorada Dodika za delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Stranka socijalne sigurnosti srpskih boraca, na čelu sa Acom Prelićem, posljednjih godina je bila bliska Savezu za promjene, da bi se prošle godine distancirala od njih. Prelić je prije dvije godine organizovao boračke proteste, a na parlamentarnim izborima prošao neslavno dobivši svega 256 glasova.
Sa jednim ili dva imena, na izbore u Banjaluci će izaći Liberalna stranka BiH, Ekološka partija RS, Nova partija, te Stranka demokratske aktivnosti. Neke od pomenutih stranaka nemaju nikakvu internet prezentaciju, pa čak ni kontakt preko kojeg bi zainteresovani mogli doći do stranačkog rukovodstva.
Stranke koje se pojavljuju na lokalnim izborima sa listama od svega jednog ili dva kandidata za odbornike najčešće su u koordinaciji sa velikim strankama, i to zbog što veće kontrolne izbora. Naime, manje stranke često ustupaju biračka mjesta u biračkim odborima većim strankama, a nije rijedak slučaj i da ustupaju mjesta na biračkim listama, ukoliko ih zapadne mjesto daleko prije mjesta koje je pripalo nekoj većoj stranci. To se smatra kao jedan od većih propusta Izbornog zakona BiH, koji ni posljednjim izmjenama i dopunama učinjenim ove godine, nije uklonjen.
Nije kraj
Zanimljivo je i to da četiri stranke u Banjaluci imaju kandidate za Skupštinu Grada samo iz reda nacionalnih manjina.
Tako su u borbu za jedno odborničko mjesto koje je osigurano nacionalnim manjinama ušli i kandidati Komunističke partije, Jedinstvene napredne stranke, SDP-a i Saveza za Stari Grad.
Podsjećamo, 2012. godine iz reda nacionalnih manjina u Skupštinu je ušao Slobodan Lukić iz Komunističke partije sa svega 194 glasa, što je ovo mjesto, zbog izuzetno malo potrebnih glasova, učinilo veoma atraktivnim na ovogodišnjim izborima. Na ovogodišnje izbore Lukić izlazi kao nezavisan kandidat, dok je ispred Komunističke partije Dean Knežević.
Ognjen Tešić/SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.