Vanredna izborna skupština SDS-a na kojoj će biti izabran novi predsjednik stranke, koja treba uskoro da počne, odrediće značajno budućnost političke scene u Srpskoj.
Skupština će biti održana u 13 časova u banjalučkom hotelu “Bosna”, a prema jednoglasnoj odluci Glavnog odbora SDS-a od 15. oktobra, trenutni potpredsjednik stranke i šef poslaničkog kluba SDS-a u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica će biti predložen kao kandidat Predsjedništva i Glavnog odbora za predsjednika stranke.
Međutim, prema Statutu stranke, moguće je da na izbornoj skupštini bilo koji opštinski odbor ili član Skupštine predloži drugog kandidata.
Iako je malo vjerovatno da će uz Govedaricu još neko istaknuti kandidaturu, kontaktirali smo pojedine članove stranke kako bi saznali da li će se sve završiti konsenzusom.
Kao i proteklih dana, o izboru novog predsjednika, sem nekoliko formalnih rečenica, niko nije želio komentarisati mogućnost nepredviđenih scenarija, dok su nam nezvanično naglašavali da trenutno postoji samo jedan visoki funkcioner stranke koji je nezadovoljan.
– Naravno, mislim na Ognjena Tadića. Dok se Glavni odbor u potpunosti složio da Vukota zamijeni dosadašnjeg lidera Mladena Bosića, jedino je Tadić, koji je izbjegao dolazak na sastanak i suočavanje sa stranačkim kolegama, u pismu koje je završilo u javnosti, iznio stav da se ne slaže sa izborom velike većine, što je naravno njegovo pravo – istakao je za portal SrpskaCafe jedan od visokih funkcionera najveće opozicione stranke.
Iako ne vjeruje u takav rasplet, naš sagovornik ističe da bi teoretski Tadić, uz podršku opštinskih odbora koje drži pod kontrolom, mogao iznenada izaći „na crtu“ Govedarici.
– Ali mislim da bi to bila izuzetno nesmotrena odluka. Jedino ako bude imao za cilj da dodatno destabilizuje stranku. Nadam se da do toga neće doći, ipak je on iskusan političar – zaključuje naš sagovornik.
Podsjećamo, Tadić je u pismu, koje je pod nejasnim okolnostima završilo u medijima, između ostalog zauzeo stav da Bosić treba ostati na čelu stranke te predložio kompletnu smjenu rukovodstva SDS-a kao najbolju opciju, kao i rekonstrukciju kadrova u Savjetu ministara nakon što svaki ministar podnese izvještaj o svom radu.
Reakcije na njegovo priličo opširno pismo, u kojima se bavio temama starijim i po nekoliko godina, su uglavnom izostale. Na insistiranje novinara s vremena na vrijeme je neko od SDS-ovih funkcionera istako da je “riječ o demokratskoj stranci u kojoj svako ima pravo da iznese svoje mišljenje”, Bosić se nije oglašavao, a kao svojevrsnu „tačku na i“ stavio je potpredsjednik Mirko Šarović koji je izjavio da je Tadić trebao sve ispričati stranačkim kolegama “u lice” ili pisati kraće.
O odnosima Ognjena Tadića sa ostatkom vrha stranke detaljnije pročitajte u tekstu: U SDS-u se sprema “čistka” Ognjena Tadića i njegovih ljudi?!
Takođe, predsjednik Glavnog odbora SDS-a Milan Miličević ranije je rekao da u SDS-u ne postoji nikakvo vanredno stanje pred današnju sjednicu i da legalno izabrani organi rade po ustaljenom principu.
Inače, kriza koja je duboko zahvatila ovu stranku samo će djelimično biti otklonjena izborom novog lidera, dok je pred njom niz drugih ozbiljnih pitanja, od kojih ćemo navesti neka značajnija.
Šta će biti sa funkcijama u zajedničkim instutucijama BiH?
Prirodno, i sam iznenađen razmjerama vlastite pobjede, Dodik je već dan nakon izbora nastavio spominjati dobro poznatu tezu da političari Saveza za promjene nisu legitimni predstavnici srpskog naroda u institucijama BiH. Iako uporedo spominje da SNSD nije zainteresovan da se vrati u državni nivo vlasti, ne propušta priliku da naglasi kako je volja naroda o tome ko je njihov pravi predstavnik rečena u nedjelju.
Dilema da li ostati u institucijama BiH, kao nijednom od ulaska u vlast, je pred predstavnicima SDS-a. Iako većina tvrdi da se oko takvih pitanja pitaju isključivo stranci, lideri cjelokupnog SzP-a moraju vidjeti da li im ostanak u vlasti donosi više štete ili koristi.
Izbori su pokazali, da im je trenutno donio samo štetu. Razočarenje naroda koji je mnogo očekivao od njihovog preuzimanja vlasti na nivou BiH je ogromno, jer osim ogromnih plata, uhljebljenja članstva, nije urađeno apsolutno ništa. Najviše se očekivalo na polju borbe protiv kriminala i korupcije, a naročito izvođenje Dodika pred “lice pravde”, koje je krajem prošle godine izgledalo prilično moguće, ali za sada ništa od toga. Ministar bezbijednosti Dragan Mektić problem je locirao u suspendovanom prvom državnom tužiocu Goranu Salihoviću, pa ostaje da se vidi da li će se nakon njegove smjene uraditi išta konkretno.
U strahu da se na tom polju neće ništa napraviti, mnogi su u stranci mišljenja da zajedničke institucije treba napustiti i usmjeriti se na opšte izbore 2018. godine, koji će, ako ne bude radikalnih promjena, takođe biti izgubljeni.
Vođenje politike
Unutar SDS-a postoje, najmanje dva, u potpunosti suprostavljena viđenja buduće političke platforme ove stranke. Dok je jedna za opciju “vraćanja korijenima” i nacionalnim temama, druga je za varijantu potpunog raskidanja sa prošlošću i usmjerenjem ka novim politikama. Koketovanje sa oba pravca, pokazalo se kao pogubno, te je u narednom periodu pred stranačkim funkcionerima da se odluče za pravac djelovanja. Posebno je važan odnos sa vlastima u Srbiji, koji je nakon dobrog početka vidno zahladio, sa vrhuncem u maju kada je premijer Srbije otvoreno stao uz Dodika prilikom održavanja protesta i kontramitinga.
Kako popraviti očajan rezultat u Krajini?
Iako je SDS na ovogodišnjim lokalnim izborima izgubio i pojedine opštine u kojima je vladao još od prvih višestranačkih izbora, funkcionisanje ove stranke u Krajini je u potpunosti drugačije pitanje.
Za razliku od ostalih regija, koje su izgubljene zbog niza, prije svega političkih, faktora, ali koje imaju čvrstu infrastrukturu koja stranku veoma brzo može oporaviti, očajan rezultat u Krajini je rezultat višegodišnjeg katastrofalnog vođenja stranke u gradovima ovog dijela Srpske.
Osim Kostajnice, SDS nije dobio načelnika niti u jednoj opštini sve do Teslića, a kao Savez za promjene uzeli su samo još Kotor Varoš. Ostatak regije je u potpunoj kontroli koalicije SNSD-DNS-SP.
Prirodno, najveći problem jesu gradovi, Banjaluka i Prijedor, u kojima ova stranka već čitavu deceniju ne može da ostvari gotovo nikakav značajniji rezultat jer su u apsolutnoj dominaciji protivničkog političkog bloka.
Banjaluka je samo 2012. godine imala šansu da napravi preokret, jer je SNSD nakon dugogodišnje vladavine Dragoljuba Davidovića, kojem je uveliko bila opala popularnost, za kandidata isturio još manje omiljenog Slobodana Gavranovića. Priliku da kandidat NDP-a Dragan Čavić postane prvi čovjek grada spriječio je upravo SDS tako što je izašao sa svojim kandidatom, današnjim predsjednikom Ujedinjene Srpske i dijelom vladajuće koalicije Nenadom Stevandićem.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.