Glavna odrednica prilikom pravljenja ove liste bila je izabrati najbolje serije emitovane tokom 2016. godine. Vođena tim pravilom bila sam prisiljena da izostavim odlična djela poput “Mosta” (Bron/Broen), Šerloka (Sherlock) i “Ostavljenih” (Leftovers), čije ćemo naredne sezone gledati tokom sljedeće godine, te “Hirurga” (The Knick), koji je sa emitovanjem završio prošle godine.
Pred vama se tako nalazi lista serija iz 2016. godine za koje smatram da su najbolje, a koje ste možda propustili da pogledate. Lista je podijeljena u tri dijela, od posljednjeg do prvog mjesta, i izlaziće naredna tri dana u večernjim časovima.
10. ATLANTA (FX)
Autorsko djelo Donalda Glovera (Donald Glovera), najpoznatijeg po svom radu na seriji „Klub otpisanih“ (eng. Community), Atlanta priča priču o dva rođaka i njihovom putu kroz vode rep muzike. Smještena u američkom gradu Atlanta, država Džordžija, prva sezona prati život mladog Erna (Glover), nekadašnjeg studenta na Prinstonu, u njegovom nastojanju da se iskupi u očima svojih roditelja, djevojke, ali i rođaka, Alfreda Majlsa (Brian Tyree Henry), čija je karijera počela da ide uzlaznom putanjom. Upravo iz tog razloga njegovo interesovanje za Alfreda, na sceni poznatog kao „Paper Boi“, može se, bez puno odavanja, okarakterisati kao sebične prirode jer je Ernu, pored života na pozornici, osnovni prioritet dobrobit njegove kćerke Loti. U pitanju je komedija sa elementima drame, odnosno drama sa elementima komedije, u zavisnosti od toga na šta konkretno prebacite svoj fokus, jer je jedan od glavnih konflikta koje tokom serije Glover uspostavlja baziran na sukobu između želje za postizanjem uspjeha preko noći, takozvanog „Američkog sna“, i mediokriteta realnog života u predgrađu koji nam je svima, manje više, već po rođenju predodređen. Ljepota ovog djela, nastalog u produkciji američke kuće FX (Fox Extended), u potpunosti ostavlja utisak rada jednog jedinstvenog kreativnog glasa koji je istovremeno frustriran realnošću i pravim poretkom stvari, ali i fasciniran istim.
Ocjena: 4.5/5
Sezona: 1
9. HOUSE OF CARDS (Netflix)
Prateći realne potrebe i navike savremene publike koja se sve više odlučuje na čekanje da po završetku emitovanja sezone odgleda seriju u komadu, kreativni tim “Kule od karata” (eng. House of Cards), predvođen rediteljskom palicom Dejvida Finčera (eng. David Fincher), doveo je do toga da i neke druge serije, poput “Stranih stvari” (eng. Stanger Things) ili “Crnog ogledala” (eng. Black Mirror), prate primjer “Kule od karata” koja je svojevremeno, te 2013. godine kada je prvi put emitovana, napravila presedan. Poznat po svojim izvanrednim, dizajnerski preciznim i vrlo vještim uvodnim špicama, od kojih svakako treba izdvojiti one za “Sedam” (eng. Se7en) i “Klub boraca” (eng. Fight Club), Finčer, čiji je zadatak ovdje prije svega bio postaviti seriju na njene čvrste noge, odnosno obaviti kvalitetan kasting, odrediti i osmisliti formulu za ton, atmosferu, fotografiju i režijski postupak, uključujući i montažu koja će se primjenjivati u svim sezonama, je bio između ostalog zadužen i za osmišljavanje koncepta same uvodne špice, sastavnog elementa bilo kog filma ili serije, čiji je kvalitet i ovdje na zavidnom nivou. Iako se na prvi pogled čini kao jedna sasvim prosječna uvodna špica, satkana iz niza snimaka naizgled napuštenog grada, riječ je ipak o špici koja na idealan, pametan i tačan način prenosi duh, te atmosferu same serije, odnosno okrutnog, hladnog i beskrupuloznog svijeta politike koji prikazuje. Vašington, glavni grad Sjedinjenih Američkih Država, mjesto dešavanja serije ali i lajt motiv njene odlične uvodne špice, u potpunosti je lišen ljudi i svega ljudskog. I zaista, ako obratite pažnju, nećete primijetiti niti jedno ljudsko biće na užurbanim ulicama ovog surovog grada. Nećete jer ljudi nisu važni. Nećete jer cilj američke politike, baš kao i svake druge, te onih koji je vode, nije okrenut ka ljudima i društvu koje zajedno čine, ka humanim idejama ili opštem prosperitetu kojem svi mi težimo, nego isključivo ka ličnoj dobiti političara koji nas nekuda vode, te moći za kojom čeznu.
Moć iznad i prije svega; mogao bi to, vrlo lako, biti i slogan ovog kompleksnog djela. Bila je to ujedno i jedna od prvih lekcija koju nam je na vrlo duhovit i šarmantan način ispričao glavni lik serije, južnjak Frenk Andervud (Frank Underwood), kojeg vješto igra fantastični Kevin Spejsi (eng. Kevin Spacey), glumac kojem je ovo, i pored brojnih drugih izvanredno odigranih likova (Rodžer “Verbal” Kint, Lester Burnam, Badi Akerman i Prot, da nabrojimo par), čini se, ipak uloga života. U pratnji svoje odane supruge Kler Andervud (Claire Underwood), koju igra lijepa Robin Rajt (eng. Robin Wright), njegovog saučesnika, Frenk kao da dobija neku dodatnu snagu, neumoljivo grabeći naprijed. U pitanju je par koji teško da ste ikada ranije vidjeli ili, bolje rečeno, na ovakav način doživjeli putem malih ekrana. Oni su sociopatski par iz snova. Kako serija odmiče, tako njihov zajednički život postaje čisti automatizam, igranje po pravilima igre, sve u cilju sticanja još više i više moći. Kada se u rijetkim momentima postavi pitanje čemu sve to i da li oni svoje uspjehe ostavljaju ikome, dolazi do konfuznih momenata, gdje se čovjek u njima neuspješno suočava sa krvožednom ambicijom, obično se završavajući hitrim prelaskom na aktuelne probleme i strategije. Kulminacija ovakvog mehanizma razmišljanja i djelovanja koji Frenka Andervuda vodi kroz svijet beskrupulozne politike na sjajan način je prikazana u finalu druge sezone, u kojem na neki način tek ulazimo u ispunjenje punog potencijala ovog kompleksnog lika kojeg istovremeno i volimo i mrzimo.
Ocjena: 4.7/5
Sezona: 4
8.PENNY DREADFUL (Showtime)
Peni dredful (eng. Penny dreadful), pogrdni termin koji se koristi u kontekstu označavanja jeftine serijske literature proizvedene tokom 19. vijeka u Velikoj Britaniji, obično se odnosi na priče objavljene nedjeljno, a od kojih je svaka, bez razlike, koštala jedan peni. Predmet i tema ovih priča bile su tipično senzacionalističke, sa fokusom na razne podvige kako detektiva tako i kriminalaca ali i natprirodnih pojava. Preuzimajući naslov od svog dalekog pretka, u centru serije, kao njenom primarnom težištu, stoje likovi, o čijoj popularnosti ne treba mnogo govoriti, a u pitanju su: 1) Vajldov harizmatični Dorijan Grej (Reeve Carney), besmrtni mladić koji ne stari; 2) Lorens Stjuart „Leri“ Talbot, poznat i kao Vukodlak (eng. The Wolfman); 3) Viktor Frankenštajn (Harry Treadaway) i njegova čudovišna kreacija (Rory Kinnear) iz romana Meri Šeli; 4) Mina Harker (Olivia Llewellyn), Abraham van Helsing (David Warner), Dr. Džon Sjuard (Patti LuPone), Renfild (Samuel Barnett) i Drakula iz istoimenog romana Brema Stokera; te 5) likovi Dr. Džekila i gospodina Hajda (Shazad Latif) iz „Čudnovatog slučaja dr. Džekila i g. Hajda“, horor pripovjetke Roberta Luisa Stivensona. Riječ je o svakako dobrom primjeru postmoderne intertekstualnosti, čija vrlo vješta primjena stvara pogodno tlo za razvoj i interakciju likova koji se do sada nikada prije nisu sretali u djelima popularne kulture. Međutim, s druge strane imamo glavna tri lika – gospođica Vanesa Ajvs (Eva Green), Itan Čendler (Josh Hartnett) i Malkolm Mari (Timoty Dalton) – koja su u potpunosti izmišljeni za potrebe Loganovog novog projekta, a čije korijene i simbolizam ipak možemo naći u određenim elementima bogate istorije čovječanstva. Vanesa Ajvs je tako centralni ženski lik, predmet žudnje raznih noćnih bića.
Ona je neustrašiva, lijepa heroina koja zaštitu pronalazi u snažnoj figuri “oca”, u Malkolmu Mariju, ocu Mine Harker, te u figuri svog ličnog zaštitnika, Itanu Čendleru, čija je jedina svrha na ovom svijetu osigurati Vanesinu dobrobit i blagostanje. Dinamika stvorena među ovim kompleksnim likovima, protkana nevjerovatnom harizmom, jeste možda i najbolji element serije. Ta kompleksnost od njih, za razliku od brojnih današnjih serija, stvara trodimenzionalne, opipljive i realne likove čiji razvojni put ujedno jeste dominanna karakteristika, vrijednost, te fokusna tačka serije. Dakle, likovi, te njihovi međusobni odnosi jesu serija, i ako se ne možete povezati sa njima, onda “Peni Dreadful” vjerovatno nije za vas. S druge strane, iako je ovdje riječ, kada je žanr u pitanju, o jednoj vrsti latentnog viktorijanskog horora, „Peni Dredful“ je zapravo daleko od očekivanog i predvidivog štiva zato nemojte da vas ova klasifikacija žanra zbuni. Atmosfera viktorijanskog Londona u kojem je radnja smještena, svijeta koji ovi interesantni likovi svojim djelovanjem i postojanjem aktivno stvaraju je ono što u kratkom roku vrlo spretno pravi tranziciju iz realnog svijeta današnjice u imaginarni, mitološki svijet isčašene prošlosti. Baš kao i likovi, atmosfera, uključujući tu i sve elemente koji je čine – scenografija, kostim, šminka, vizuelni efekti – ovdje igra ključnu ulogu, čineći “Peni Dredful” malim remek-djelom.
Ocjena: 4.7/5
Sezona: 3
7.TRAPPED (RVK)
Kao i kod mnogih drugih serija u žanru takozvanog skandi-noara, mjesto radnje serije “Zarobljeni” (Trapped, odnosno Ófærð) je uveliko odredilo ton i atmosferu serije koja se odvija na prostoru Sejdisfjodura (Seyðisfjörður), gradića na sjevero-istoku Islanda. Predjeli sjevernih pustoši odlično korespondiraju sa onom vrstom atmosfere koju posjeduje noar kao žanr, u kojoj se pojedinac suprostavlja nepreglednoj hladnoći surovog svijeta koji ga okružuje, gdje se ljudskost pojavljuje samo kao tračak krhkog toplog svjetla u sred ledene nedođije. Za razliku od nekih drugih serija kod kojih je kraj nerijetko ostavljen otvoren vašoj interpretaciji (Fortitude, The Killing, Marcella), serija “Zarobljeni” stvari dovodi do zadovoljavajućeg i vrlo preciznog kraja zatvarajući tako smisleno puni krug. Djelo Baltazara Kormakura (Baltasar Kormákur), islandskog reditelja poznatog po filmu “101 Rejkjavik” (101 Reykjavik), je klasična misterija, sa ne tako klasičnim herojima, koja svoju punu vrijednost dostiže ne samo već pomenutim mjestom radnje koje je potpuno odredilo atmosferu serije, nego i izvanrednim režijskim postupcima.
Režiju, baš kao i scenario, između ostalih, takođe potpisuje Kormakur, čovjek kojem islandske zime i vremenske nepogode nisu ništa strano. Samim tim ni ne iznenađuje da ovdje upravo ta islandska zima, oštri vjetar, lavine i ledom okovani grad poprimaju osobine glavnih likova koji rame uz rame sa Andrijem Olafsonom (Olafur Darri Olafsson), šefom lokalne policije i bivšim policajcem iz velikog grada, nestrpljivoj publici pokušavaju da dočaraju svu patnju i frustraciju kroz koju Andri i njegov mali tim u potrazi za smislom moraju proći, jer baš kao što kroz čitav gradić, lavinom i mećavom odsječen od svijeta, tako se i kroz likove, a pogotovo glavni lik lokalnog šefa policije Andrija, osjeća bespomoćnost situacije u kojoj ih elementi, ili pak naizgled nerješiv slučaj, zarobljavaju i okivaju u neprobojni led. Drugu sezonu s nestrpljenjem očekujemo početkom 2017. godine.
Ocjena: 4.7/5
Sezona: 1
6. THE FALL (BBC/RTE)
Policijske procedurale obično prati provjerena konstrukcija priče u kojoj pratimo detektiva koji istražuje zločin, uživajući u misteriji koja nam se polako razotkriva, kako bi na kraju saznali ko je ubica i zajedno sa detektivom ga osudili i kaznili. Međutim, u seriji irskog ogranka giganta BBC, pod nazivom “Pad” (The Fall), postavka priče je sasvim drugačija. Već u prvoj epizodi saznajemo i ko je detektiv i ko je ubica. Ono što slijedi je jedna rafinirana psihološka studija mentaliteta lovca, predatora, koji je izražen na jednako intenzivan način kod dijametralno različitih likova, svojevrsnih odraza u ogledalu. Džilijan Anderson (Gillian Anderson), koja iza sebe ima bogato iskustvo rješavanja zločina u seriji “Dosije Iks” (The X Files), ovoga puta igra dosta kompleksniju ulogu detektivke Stele Gibson (Stella Gibson), koja, uočavajući vezu između nedavno počinjenih ubistava u prestonici Sjeverne Irske, Belfastu, počinje svoj lov.
Drugu stranu priče upoznajemo preko lika samog ubice, Pola Spektora (Paul Spector), porodičnog čovjeka i uzornog građanina, čiji podvojeni život izuzetno vješto igra Džejmi Dornan (Jamie Dornan), kome je ova uloga omogućila lansiranje u holivudski svijet blokbastera (50 Shades of Grey, Robin Hood: Origins). Lagani ritam, dugi, inventivni kadrovi i prefinjen osjećaj za doziranje dijaloga i dinamičnih, akcionih scena krase ovu seriju, čije tri dosadašnje sezone drže jednaku pažnju, odslikavajući nam sve nijanse kompleksnog odnosa dva ovako slojevita lika.
Ocjena: 4.8/5
Sezona: 3
Monika Ponjavić.
Monika Ponjavić je arhitekta, teatrolog, teoretičar audio-vizuelne umjetnosti i scenski dizajner. U slobodno vrijeme sadi baštu, spašava mačke i negoduje.
***ZABRANJENO JE PREUZIMANJE CIJELOG TEKSTA BEZ DOZVOLE REDAKCIJE. TEKST SE MOŽE PREUZETI DJELIMIČNO, UZ NAVOĐENJE IZVORA SA LINKOM NA SAJT SRPSKACAFE. SVAKO DRUGO PREUZIMANJE SMATRAĆE SE ZLOUPOTREBOM I PODLIJEŽE POKRETANJU TUŽBE.***
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.