Čak 39 porodica u opštini Teslić su hraniteljske. To znači da im je opštinski Centar za socijalni rad povjerio brigu o maloljetnim ili punoljetnim licima koja nemaju bližih srodnika, a sami se ne mogu brinuti o sebi.
Uglavnom su hraniteljske porodice srodničke, ali srodnici nemaju zakonsku obavezu ili mogućnost da o ovim licima brinu. Do hraniteljstva dolazi nakon što se iscrpe sve mjere Zakona o socijalnoj zaštiti Srpske.
Pored hraniteljstva, ova lica mogu biti zbrinuta i u institucijama. Međutim, praksa je pokazala da je vrlo često vaninstitucionalno zbrinjavanje mnogo bolja opcija. Ipak, nije lako pronaći hranitelje. U prilog tome govori i činjenica da u Centru za socijalni rad u rezervi, u ovom momentu, nemaju nijednu potencijalnu porodicu koja je spremna na hraniteljstvo.
– U hraniteljske porodice smjestili smo 10 maloljetnika, a kod 29 hraniteljskih porodica su smještena starija lica. Ono što se posebno komplikuje u smještaju starijih lica jeste to da za ona lica koja se nalaze u zdravstvenim institucijama, kao na primjer u Jakešu, kada ta lica trebaju izaći, a nemaju srodnike i nemaju gdje da borave, niko ne želi da primi takve sa izmjenjenim psihičkim ponašanjem. To je jedna od najtežih situacija kada ne možemo pronaći hraniteljsku porodicu pa idemo sa institucijama državnim ili privatnim – kaže Ratko Markočević, direktor teslićkog Centra za socijalni rad.
Zakon je vrlo strog. Da bi porodica bila hraniteljska mora da ispuni čitav niz uslova koji su predviđeni Pravilnikom o hraniteljstvu iz 2014.godine. Isti Pravilnik predviđa i obuku te edukaciju porodica koje se odluče za hraniteljstvo.
Ključno je da nije riječ o asocijalnim porodicama, da pomenuta lica mogu adekvatno zbrinuti i o njima voditi računa. Zaposleni u Centru za socijalni rad, kaže Markočević, po nekoliko puta mjesečno obilaze hraniteljske porodice i provjeravaju da li se o pomenutim maloljenim ili punoljetnim licima hranitelji adekvatno brinu. Za sve to hraniteljske porodice primaju simbolične naknade.
– Utvrđuju se u srazmjeru na prosječnu neto platu ostvarenu u Republici Srpskoj, to je nekakav metod za izračunavanje ove naknade. Tako da potencijalni hranitelj koji primi nekog na hraniteljstvo naknada iznosi oko 200 KM. Međutim, drugi iznos koji se odnosi na izdržavanje tog korisnika, odnosno ishranu i ostalo, on je nešto već i iznosi oko 450 ili više KM. Tako da u ukupnom zbiru naknade i troškova, hranitelj može dobiti mjesečno maksimalno 680 KM. Veoma je diskutabilno da li neko želi da uzme određeno lice i za svoj rad dobija samo 200 KM mjesečno kao naknadu. Međutim, Pravilnik to propisuje – tvrdi Markočević.
Priča o hraniteljstvu dovela nas je i u dom Vere Gojkić koja brine o Stojanu Stokiću. Nije nimalo lako i jednostavno biti hranitelj, priznaje Vera. Stojana je kaže poznavala prije nego što je mentalno obolio. Pomagala mu je koliko je mogla, a s obzirom da su komšije odlučila je da postane i njegov hranitelj.
– Puno je zahtjevno hraniteljstvo, morate 24 sata da budete s njim i date mu šta god treba. Međutim, nikad se nisam pokajala što sam se odlučila da ga uzmem. On je meni prirastao kao moje dijete. Znam ga od prije, kakav je život imao, gdje je i šta je, zato sve dok ja mogu i dok sam živa, ja ću ga čuvati – tvrdi hranitelj Vera Gojkić.
Stojan redovno prima terapiju, i kaže, da ga Vera čuva i pazi. Dobro se slaže i sa njenim suprugom i sinom, te su mu svi oni postali kao porodica koju skoro nikad nije ni imao.
– Brine o meni, kupa me. Ljepše mi je ovdje sa Verom nego u instituciji, mi ovdje sjedimo, pijemo kapučino. Kao da mi je majka rođena, isto kao da mi je majka – kaže Stojan Stokić.
Socijalni radnici tvrde da je hraniteljstvo jedan od boljih oblika zbrinjavanja. Zbog toga će na njegovoj promociji intenzivno raditi. Međutim, u teslićkom Centru, priznaju i da je vrlo teško zainteresovati ljude za hraniteljstvo s obzirom da hranitelji moraju ispuniti vrlo rigorozne uslove iz Pravilinka, a imaju male naknade.
– Posebno je ovo interesantno za maloljetne osobe da je uvijek bolje da ih smještamo u hraniteljske porodice nego u domove. Jer znate da poslije izlaska iz doma za djeca nose ime domske djece, da su bili u domovima – rekao je prvi čovjek teslićkog Centra za socijalni rad.
Ono čime se teslićki Centar za socijalni rad može pohvaliti jeste to da imaju samo jedne dijete koje je smješteno u Dječiji dom „Rada Vranješević“ u Banjaluci. S obzirom na veličinu i broj stanovnika ove opštine to je kažu dobar rezultat.
Da bi takvu praksu nastavili i ubuduće bilo bi idealno da u rezervi imaju potencijalne hranitelje, jer su vrlo često u situaciji da, kako kažu, preko noći, moraju pronaći hraniteljsku porodicu.
Sve oni koji su zainteresovani za hraniteljstvo više informacija mogu dobiti u teslićkom Centru.
Biljana Stokić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.