Gotovo nezapaženo prošlo bi “prčkanje” po usvojenom a neobjavljenom tekstu Krivičnog zakonika RS u Službenom glasniku RS da na njega nije ukazao mladi advokatski stručni saradnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić.
Iako se radi o nedopustivom činu koji je ravan aferama sa neobjavljivanjem odluka Narodne skupštine RS na koja ovih dana ukazuju iz opozicije, sve ovo nije izazvalo preveliko “cimanje” javnosti.
O čemu se zapravo radi?!
U elektronskom izdanju Službenog glasnika RS broj 63/17 od 4. jula ove godine objavljen je Krivični zakonik RS (KZRS) koji je Narodna skupština usvojila 15. juna.
U objavljenom tekstu KZRS u članu 32. se umjesto “umišljaj”, navodi termin “predumišljaj” koji se nije nalazio ni u Nacrtu, ni u Prijedlogu KZRS, niti u konačnoj verziji koju je usvojila Narodna skupština RS!
Pošto je neko očigledno ukazao na šokantnu činjenicu, a prema saznanjima SrpskaCafe-a radi se o jednom uglednom sudiji, da se objavljena verzija teksta KZRS razlikuje od one koju je usvojio parlament, odjednom se pojavilo novo elektronsko
U objavljenom tekstu KZRS u članu 32. se umjesto “umišljaj”, navodi termin “predumišljaj” koji se nije nalazio ni u Nacrtu, ni u Prijedlogu KZRS, niti u konačnoj verziji koju je usvojila Narodna skupština RS!
izdanje Službenog glasnika RS, takođe broj 63/17 i pod istim datumom samo što u njemu nije bilo KZRS.
Poslije šest dana, tačnije 10. jula objavljen je Službeni glasnik broj 64/17 u kojem je ponovo objavljen KZRS, ali ovoga puta sa terminom “umišljaj” umjesto predumišljaj, dakle u izvornoj verziji kakva je usvojena u NSRS.
Koji je sada važeći?
O svemu ovome pisao je Jokić koji se pita kako je moguće da se tekst opšteg pravnog akta kakav je KZRS koji usvoji NSRS, mijenja nakon usvajanja, a prije objavljivanja u Službenom glasniku RS?!
– Ko smije da mijenja tekstove zakona nakon što ih usvoji skupština? Kako je moguće da se nakon objavljivanja Službenog glasnika RS objavi isti broj, ali sa drugačijim sadržajem, bez naznaka i objašnjenja da je došlo do izmjene i/ili greške? Ko odlučuje o tome? Kako je moguće da se opet objavljuje opšti pravni akt, nakon što je jednom objavljen, bez naznaka i obrazloženja da je ikada objavljen, u drugačijem tekstu? Koji od dva Službena glasnika broj 63/17 je sada važeći – pita Jokić.
On smatra da je riječ o brutalnom rušenju načela pravne sigurnosti i pita se da li poslije ovakvog skandala možemo biti sigurni da će ono što se usvoji u NSRS biti vjerno i tačno objavljeno u Službenom glasniku RS.
– Ko može da garantuje da i ranije nije bilo takvih slučajeva? Ko meni garantuje da nema slična “greška” i u Porodičnom zakonu, Zakonu o bankama ili nekom drugom aktu? Zar nemam pravo da sumnjam da se i tu neko iz Službenog glasnika zaigrao – kaže Jokić.
Direktor Službenog glasnika RS Dragan Veselinović u pisanim odgovorima na naša pitanja u vezi sa opisanim skandalom dao je prilično nemušto objašnjenje.
– U Sl. glasniku broj 64/17 od 10. jula objavljen je Krivični zakonik RS. Prethodno objavljeni Krivični zakonik u broju 63/17 koji je bio postavljen na našem sajtu samo dva sata povučen je zbog greške u terminu umišljaj (predumišljaj) o čemu je obavještenje korisnicima odmah postavljeno na našem sajtu i našoj zvaničnoj Facebook stranici. S obzirom da je zvanična verzija Sl. glasnika još uvijek samo štampana, a da tu nije bilo greške nije ni bilo potrebe da se daje bilo kakvo obavještenje. Greška je nastala zbog poslova prevođenja Sl. glasnika i na sajt je postavljena verzija koja nije trebalo da bude postavljena, što je naknadno i primijećeno. Krivični zakonik RS je objavljen u broju 64/17 od 10. jula, a ne u broju 63/17, jer je još jedanput pročitan i sravnjen sa izvornikom za šta je trebalo vrijeme – navodi Veselinović.
Ko smije da mijenja zakon?
Poslije ovog nemuštog pravdanja, Veselinović bi trebao da odgovori na još neka pitanja. Kao prvo, na osnovu čega tvrdi da je zvanična verzija Službenog glasnika “još uvijek samo štampana” kada se u Zakonu o objavljivanju zakona i drugih propisa riječ “štampa” spominje samo u dijelu koji kaže da se glasnik štampa na ćirilici i latinici, ali se nigdje ne navodi da je samo štampano izdanje relevantno?!
Dalje, ukoliko je samo štampano izdanje relevantno, zašto onda služi elektronsko izdanje na koje Službeni glasnik ubire redovnu pretplatu?! I na kraju, ako elektronsko izdanje nije relevantno, kako je onda relevantno njihovo objašnjenje na sajtu i zvaničnoj Facebook stranici da je prethodno objavljeni Krivični zakonik povučen zbog greške? Prema njegovom tumačnju, objavljeni Službeni glasnik u elektronskom izdanju nije relevantan, ali njihovo obavještenje korisnicima na fejsbuk stranici je relevantno.
Da objasnimo, tekst odluka koje budu upućene na objavljivanje u Službeni glasnik RS, niko ne smije da mijenja. Ne smije da se mijenja ni najobičnija gramatička greška, čak ni, primjera radi, ako piše “neznam” on ne smije mijenjati i napisati “ne znam”. Direktor Službenog glasnika RS bi to morao da zna!
Darko Momić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.