Opozicija u RS radi na zakonu o predsjedniku Republike Srpske, koji će predložiti Narodnoj skupštini, a koji bi, između ostalog, definisao i njegov opoziv.
Kako ističu iz Saveza za promjene, na taj korak odlučili su se nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik u samo nekoliko dana odustao od dva referenduma, čime je, kako smatraju opozicionari, “ponizio Narodnu skupštinu, institucije RS i građane”. Ističu da Ustav RS propisuje da će se prava, obaveze, kao i način izbora i opoziva predsjednika urediti zakonom. Takva ustavna odredba je, dodaju iz SzP-a, prisutna godinama, ali je očigledno “da Vlada i predsjednik ne žele da predlože takav zakon”.
Podsjećamo, u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, pa i Federaciji BiH, postoje zakonski mehanizmi za opoziv predsjednika, te se na njih mogu pozvati svi koji su nezadovoljni radom prvog čovjeka države ili entiteta. Sa druge strane, predsjednici Republike Srpske takve brige nemaju, jer su, za sada, nesmijenjivi.
Predsjednik RS ne može biti smijenjen na osnovu trenutnih zakonskih rješenja, jer nikada nije usvojen zakon koji je trebalo regulisati ovo pitanje. Sa druge strane, države regiona, kao i drugi bh. entitet, pokazali su malo više zainteresovanosti oko ovog pitanja.
Za opoziv predsjednika Srbije potrebna je dvotrećinska većina poslanika u Skupštini. Potom, odluku Skupštine o opozivu predsjednika treba po Ustavu još i na referendumu potvrditi više od polovine ukupnog broja birača, a ukoliko za opoziv glasa manje od tog broja, Skupština se raspušta i raspisuju vanredni parlamentarni izbori. Ako je predsjedniku Srbije prestao mandat prije isteka vremena na koje je biran, dužnost predsjednika do izbora novog predsjednika vrši predsjednik Narodne skupštine.
Jedan od preduslova i za opoziv predsjednika Hrvatske jeste dvotrećinska većina zastupnika u Saboru. Ukoliko bi se taj uslov ispunio, te 101 zastupnik u Saboru dao svoj glas za pokretanje postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika, naredni preduslov jeste da se sa ovakvom odlukom složi i dvije trećina sudija Ustavnog suda ove zemlje. Nakon što Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika izglasa da je predsjednik odgovoran za povredu Ustava i da ju je počinio u obavljanju svojih dužnosti, a sa tom odlukom se složi i devet sudija Ustavnog suda, predsjednik Hrvatske mora dati ostavku istom sudu. U tom slučaju, njegovu funkciju privremeno preuzima predsjednik Sabora.
I predsjednik Crne Gore može da bude opozvan, i to od strane Skupštine. Nakon izglasavanja nepovjerenja u Skupštini, Ustavni sud treba da odluči da li je predsjednik prekršio odredbe Ustava, te ukoliko jeste, da ga razriješi dužnosti.
Za opoziv predsjednika Federacije BiH potrebno je podnošenje parlamentarne inicijative za njegovo razrješenje i izjašnjenje u oba doma Parlamenta FBiH. Za pokretanje postupka razrješenja potrebna je dvotrećinska podrška zastupnika, odnosno delegata u oba doma Parlamenta Federacije BiH, odnosno i u Predstavničkom i u Domu naroda. Nakon toga se inicijativa može uputiti Ustavnom sudu Federacije BiH, koji konačno donosi odluku o razrješenju.
Ostavka na funkciju predsjednika RS se daje tako što se obavještava Centralna izborna komisija BiH, koja potom raspisuje izbore. Ustav RS ostavlja mogućnost i opoziva, ali se ona zakonski nije uredila. U članu 88. Ustava RS glasi da “je predsjednik Republike odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali”, što je ostalo u potpunosti nedorečeno, a zakon koji bi trebao urediti ovo pitanje nikada nije usvojen.
Pravnici već godinama ukazuju da je u Srpskoj neuređen i dio koji definiše ko će mijenjati predsjednika Srpske ukoliko podnese ostavku.
Čavić: Usvojiti zakon
Poslanik NDP-a Dragan Čavić, podsjeća da je nacrt zakona o predsjedniku Republike urađen još za vrijeme mandata Rajka Kuzmanovića, ali da nikada nije usvojen, zahvaljujući aktuelnoj većini u RS.
– Zakon o predsjedniku bi riješio mnoge nedoumice i on bi neminovno trebalo da bude usvojen. To govorim i kao bivši predsjednik. Danas za djelovanje predsjednika RS postoje samo dva zakona – zakon koji reguliše status i imenovanje Senata i drugi zakon iz njegove nadležnosti je Zakon o pomilovanjima.Sva ostala pitanja koja se tiču ustavne nedležnosti predsjednika nisu regulisana, tako da bi bilo vrlo korisno donijeti zakon koji bi obuhvatao i rad službi koje su potrebne u sprovođenju njegovih nadležnosti, uključujući i način opoziva – rekao je Čavić.
Višković: Gluposti!
Šef poslaničkog kluba SNSD-a Radovan Višković, za EuroBlic ističe da je donošenje zakona o predsjedniku “više nego glupost”, jer su nadležnosti predsjednika RS definisane Ustavom RS.
– Sada nekim nižim aktom propisivati nešto što je propisano Ustavom je nebuloza. Očito je da opoziciji nije trn u oku predsjednik Republike nego Milorad Dodik. Oni misle da ako bi donijeli taj zakon, da bi mogli da pokreću i opozive predsjendika RS, što zaista nije normalno. Građani RS na izborima biraju predsjednika i oni jedini odlučuju ko će biti predsjednik. Sa tim zakonom ne samo da bi se derogirala funkcija predsjednika Republike nego i RS – ističe Višković.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.