Stranke bez rezervnog plana: Samostalna RS, unitarna BiH i nezavisna HRHB u nerazblaženom izdanju

Iako već godinama najveću podršku na izborima daju partijama Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, glasači u RS i FBiH do sada su imali niz prilika za spoznaju da, nakon svakog rafala žestoke nacionalne retorike, od njih mogu da očekuju tek seriju izvrdavanja, kilometrima udaljenih od obećanja da će uskoro dobiti samostalnu RS, unitarnu BiH ili hrvatski treći entitet.

Međutim, unutar sva tri naroda u BiH postoje političke opcije spremne da bez pardona insistiraju na koncepcijama koje su bile u opticaju na početku oružanih sukoba 1992. Istočna alternativa u RS, te Bošnjački pokret i Hrvatska seljačka stranka BiH u Federaciji, nisu velike grupacije, ali predvodnicima ovih organizacija ne pada teško usamljenost u distanciranju od (post)dejtonskih pravila igre, kojima se prilagođavaju ostali akteri političke scene.

Vojin Pavlović, predsjednik Istočne alternative, bio je na čelu odbora srpskih radikala u Bratuncu prije nego što je sa Draganom Todorovićem iz Beograda, još jednim bivšim saradnikom Vojislava Šešelja, pokrenuo novi politički projekat, prisutan s obije strane Drine.

– Istočna alternativa je jedina politička opcija u RS koja je protiv ulaska i u EU i u NATO. Jasno se zalažemo za okretanje Rusiji i Kini, dok druge stranke imaju manje ili više dvosmislene stavove o tome – kaže Pavlović za SrpskaCafe.

Razlaz u BiH je neminovan i desiće se najkasnije do izbora 2018. godine.

Vojin Pavlović

Prema njegovim riječima, specifičnost Istočne alternative, koja je za sada registrovana kao udruženje građana, jeste i u tome što se jedini u RS otvoreno i konstantno zalažu za samostalnost Srpske. Pavlović se ne usteže od pominjanja konkretnih vremenskih odrednica, pa je u februaru izjavio da će 2017. biti godina razlaza u BiH. Sada je spreman da malo pomjeri termin konačne dezintegracije BiH.

– Sve ide ka razdvajanju. Krajnji rok je period narednih opštih izbora u BiH, 2018. godine, mada su spoljni i unutrašnji događaji takvi da je moguće da do podjele BiH dođe i ranije. Što se tiče svijeta, o nama će odlučivati Rusija i EU, pošto je Amerika digla ruke od ovog prostora. A unutra je stanje takvo da Srpska nema drugog rješenja osim nezavisnosti, jer je mržnja Bakira Izetbegovića i sličnih tolika da oni, dok god smo u istoj zemlji, neće odustati od namjere da preuzmu kontrolu nad RS. Pri tome, žele isključivo teritoriju, a ne stanovništvo – smatra Pavlović.

Naš sagovornik ističe da je Istočna alternativa, sa ovakvim stavovima, spremna da se oproba na izborima 2018. godine, i to isključivo na nivou RS. Još nisu prelomili da li će to učiniti samostalno ili u koaliciji. Iako su početkom 2016. dogovorili saradnju sa Ujedinjenom Srpskom, sada nisu baš zagrijani za tu varijantu.

– Stevandić danas ima jednu priču, ali već sutra ne bi mu bio problem da ponovo uđe u kombinacije sa Savezom za promjene, o kojem mi u Istočnoj alternativi imamo veoma loše mišljenje, zbog njihove otvorene prozapadne politike. Među njima bih izdvojio samo Mladena Ivanića, ali kao pojedinca. Što se tiče Milorada Dodika, kod njega cijenim to što je, mimo prozapadne vlasti u Beogradu, uspostavio direktnu vezu RS sa Rusijom. To će biti od velikog značaja u bliskoj budućnosti – zaključuje Pavlović.

Dok se u Pavlovićevom slučaju može govoriti o kontinuitetu uvjerenja, Sejfudin Tokić je prošao kroz krupnu transformaciju. U toku rata, ali i duže od jedne decenije u mirnodopskoj fazi, on se predstavljao kao socijaldemokrata i “multietničar”. Tome je došao kraj 2012. godine, kada je Tokić formirao Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda. Od tog momenta, on prvo vodi euforičnu kampanju “Bitno je biti Bošnjak” uoči popisa stanovništva 2013, a zatim se kandiduje za potpredsjednika RS. Ova funkcija mu 2014. za dlaku izmiče, a serija srbofobičnih i šovinističkih istupa kulminira 23. maja 2015. sa “performansom” tokom kojeg u centru Banjaluke maše ratnom zastavom Armije BiH i skandira parole o “genocidnoj tvorevini”.

Bosne je bilo, ima je i biće je i bez Srba i bez Hrvata.

Sejfudin Tokić

U međuvremenu, Tokić je iz naziva Bošnjačkog pokreta, kao suvišnu, izbacio odrednicu o “ravnopravnosti naroda”, a novi imidž kompletirao je amblemom ove organizacije u vidu žutog polumjeseca i zvijezde na zelenoj podlozi. Sada je Tokić spreman za nove izazove, jer je pripremio “Novu bošnjačku politiku”, knjigu programskog karaktera, koju ovih dana promoviše zajedno sa Muhamedom Filipovićem u Sarajevu, sa Nezimom Halilovićem – Muderisom u rodnom Gradačcu, a ne tako davno i sa Fatmirom Alispahićem u Prijedoru.

– Bošnjaci u jačanju i izgradnji države BiH nemaju više vremena čekati da je Srbi zavole – glasi jedna od simptomatičnih poruka Tokićeve “Nove bošnjačke politike”.

Da ne bi bilo dileme šta to, ustvari, podrazumijeva, predsjednik Bošnjačkog pokreta iznosi vrlo precizno tumačenje.

– Naš cilj mora biti ukidanje RS, jer se radi o entitetu koji je nastao zločinom genocida, i u kojem se i poslije ratnih sukoba permanentno, sistematski nastavlja politika genocida nad bošnjačkim narodom, kroz drastičnu diskriminaciju, nasilnu pravoslavizaciju i srbizaciju – uvjeren je Tokić.

Što se njega tiče, za nebošnjake u BiH rezervisana je “nulta tolerancija”.

– Ima li BiH bez Hrvata i Srba – često ovih dana pitaju sljedbenici Tuđmana i Miloševića koji žele podjelu naše države. Ispravan odgovor za njih je – Bosne je bilo, ima je i biće i bez vas – kaže ovaj ekstremni političar, ne krijući ambiciju da 2018. godine uđe na velika vrata u bh. politiku.

Naravno, etničkog trougla u ovoj zemlji nema bez Hrvata, a kod njih najdirektnija retorika već par godina stiže od Marija Karamatića, predsjednika HSS-a BiH i delegata u Domu naroda BiH.

U treći entitet ući će teritorije koje Elektroprivreda HZHB snabdijeva strujom.

Mario Karamatić

Nimalo sličan pristalicama Stjepana Radića u doba Kraljevine SHS, kojima je pripisivana parola “Nek smo bedaki, al smo poštenjaki!”, Karamatić insistira na novoj teritorijalnoj organizaciji BiH.

– Imam dva pasoša – Hrvatske i BiH, ali bih oba dao za onaj koja bi pripadao Hrvatskoj Republici Herceg – Bosni – označio je Karamatić svoj glavni politički cilj.

U njegovim opservacijama, treći entitet nije maglovit kao u retorici HDZ-a Dragana Čovića. Karamatić objašnjava da se granice stare-nove hrvatske republike u BiH podudaraju sa onim teritorijama koje danas snabdijeva strujom Elektroprivreda HZHB (Hrvatske zajednice Herceg-Bosne).

Poput Pavlovića i Tokića, ni za Karamatića ne postoji politički “plan B”, pa najavljuje da će do kraja ove godine, ako ne budu usvojene promjene Izbornog zakona BiH, od Hrvatskog narodnog sabora sa sjedištem u Mostaru tražiti da zauzme stav o povratku na Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

– Kroz Vašington i Dejton Hrvati su grubo oštećena strana. To je izvan svake razumne sumnje – kaže Karamatić.

Van svake razumne sumnje je i nemogućnost ovakvih opcija da se plasiraju u prvu ligu političkih struktura u BiH. Međutim, sa njima birači bar znaju na čemu su, za razliku od lidera stranaka sa najvećim rejtingom, koji nemaju nikakav problem sa čuvenom balkanskom sintagmom: “Može da bude, ali ne mora da znači”.

Rani radovi slobodnih strijelaca

I na prethodnim izborima u RS i FBiH pojavljivale su se stranke drastično različite od mejnstrima unutar vlastitih naroda. Za razliku od militantnog centralizma Sejfudina Tokića, kod Bošnjaka je alternativa nekada značila pristajanje na podjelu BiH. Mirnes Ajanović je 1994. pokrenuo Bosansku stranku (BOSS), ali se poslije nerado prisjećao da je zagovarao formiranje „Bosanske Republike“ na 44 odsto teritorije BiH. Među Hrvatima, izdvojio se Petar Milić. Prije nego što je završio u HSP-u, najotvorenije je zastupao ideje o osnivanju „Hrvatske Republike“ dok je vodio Hrvatske demokršćane i izazivao bijes u Sarajevu izjavama poput one da je „RS obećana zamlja, a FBiH zločinačka tvorevina“. Krug zatvara Dane Čanković, prvi čovjek Srpskog narodnog pokreta „Izbor je naš“, koji je još 2007, u vrijeme kada niko od političara u RS nije razmišljao van kategorije „slovom protiv duha Dejtona“, pokrenuo inicijativu da se u Srpskoj raspiše plebiscit o izlasku Srpske iz „nametnute BiH“.

Saša Bižić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.