Prijedlogom Budžeta za 2018. godinu u Vladi RS su opet preskočili potrebna povećanja izdvajanja za nauku i tehnologiju koja su, prema mišljenju stručnjaka, jedini spas za Srpsku!
Prema Prijedlogu o kojem će danas odlučivati Narodna skupština RS u Ministarstvu nauke i tehnologije niko nije planirao izdvojiti ni marku više za razvoj ovih oblasti.
Koliko štete nanosi ovakav odnos prema nauci i tehnologiji najbolje znaju stručnjaci koji godinama ukazuju na pogubnu politiku ignorisanja nauke. Kako navode, jedini put ka izbavljenju iz krize i stvaranju uslova za ostanak mladih ljudi u RS jesu veća ulaganja u nauku i tehnologiju. Ipak, sudeći prema namjerama Vlade, ovakvi potezi će izostati i sljedeće godine.
Zalaganje samo deklarativno
Branko Blanuša, dekan Elektrotehtičkog fakulteta, jednog od najprestižnijih u RS, već duže vrijeme upozorava na probleme koji nastaju nedovoljnim i neprincipijelnim izdvajanjima za nauku i tehnologiju, ali i na posljedice koje možemo očekivati. On je izjavio da u Ministarstvu nauke i tehnologije nisu ni blizu onom doprinosu koji bi trebalo da ima u polju nauke i istraživanja, gdje je njihova podrška marginalna.
– Mi nemamo sistemski riješeno šta se finansira i kako. Istina, Ministarstvo nauke i tehnologije objavi određene konkurse, ali to su izuzetno mala sredstva i ograničen domen aktivnosti. To ne može da se zove podrškom u pravom smislu – rekao je Blanuša.
On je, tvrdeći nedavno da su izvajanja iz Vlade i ministarstva za razvoj nauke i tehnologije premalena, rekao da je njihovo zalaganje za ovu oblast čisto deklarativno.
– Pogledajte koliko države iz najbližeg okruženja izdvajaju u odnosu na budžet, a koliko se kod nas izdvaja. To je kod nas debelo ispod jedan odsto, dok je u Sloveniji 3,8 odsto, a da ne govorimo koliko je u tim zemljama veća mogućnost pristupa EU fondovima. I Srbija i Hrvatska napreduju, jedino mi kaskamo. Pored toga, mi imamo pojedince koji izuzetne rezultate postižu u oblasti nauke, međutim sve to nije rezultat sistema već njihovog rada, entuzijazma i lične sposobnosti, a dugoročno to je neodrživo – rekao je Blanuša.
Iz njegovih odgovora može se zaključiti da ukoliko ne budemo ulagali u stubove jednog naprednog društva, poput nauke, tehnologije i obrazovanja možemo očekivati samo dalju degradaciju društva.
Pravimo tržište jeftine radne snage
– Ko nema jasnu strategiju i planove u domenu visokog obrazovanja, ulaganja u kvalitetno obrazovenja, posebno u razvoj tehnologije i naučno-istraživačkog rada, taj može samo očekivati da će cijelo društvo ići nazad i još više kasniti za trendovima. Ovo je posljednji trenutak da otvorimo oči i ozbiljno posvetimo toj problematici, te uhvatimo posljednji vagon koji nam već bježi. I kažem, nije bitno samo imati neki papir, strategiju, već je potrebno jasno definisati ko šta radi, koji su vremenski periodi za realizaciju i naravno kako će se to sve finansirati. Sa ovim moramo pod hitno da se pozabavimo, jer do sad ništa nismo uradili. Bojim se samo da bi se sve ovo što govorim moglo pretvoriti u jednu listu lijepih želja, jer kod nas svi strategijski dokumenti završe negdje u ladicama skupljajući prašinu – zaključio je Blanuša.
Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT objasnio je da se budžet može nazvati razvojnim tek onda kad se osjete značajna izdvajanja za nauku, što prema nacrtu nije slučaj.
– Iznos za nauku, pa i obrazovanje je ključno pitanje kojim se treba pozabaviti. Ta izdvajanja, ne samo u apsolutnom, već i u procentualnom iznosu su još uvijek mala i nedovoljna za nešto konkretno, da se naprave neki pomaci. Nama je prijeko potrebna podrška nauci koja može biti primjenjiva, prije svega u privredi i to bi trebalo biti glavna stavka o kojoj će se brinuti oni koji kreiraju ne samo ovaj već i naredne budžete. To bi bila jedna od stavki koja bi mogla donijeti promjene. Ovo je krucijalno polje na kojem se treba raditi, jer nije dobro stvarati tržište jeftine radne snage već tržište sa ekspertima i stručnjacima, a ako ne budemo ulagali u nauku i obrazovanje ne piše nam se dobro, a od razvoja nema ništa – rekao je Grabovac.
Vlada priznaje poraz, RS izrazito nerazvijena
Ni u Vladi RS ne kriju poraz na polju nauke i tehnologije. Kako navode u Programu ekomonskih reformi 2018.-2020., naučna produktivnost u Republici višestruko je manja od naučne produktivnosti zemalja regiona.
– U 2015. godini objavljeno je svega 237 naučnoistraživačkih radova. Najrasprostranjeniji pokazatelj ulaganja u istraživanja i razvoj (IR) je iznos ulaganja izražen kao procenat BDP-a. Globalni prosjek iznosi 1,8 odsto BDP-a, ali ovaj postotak krije brojne razlike između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Prosječno ulaganje u razvijenim zemljama je 2,3 odsto, dok je u zemljama u razvoju 1,1 odsto, pri čemu je ulaganje u IR najmanje u nerazvijenim zemljama, svega 0,2 odsto BDP-a. Imajući u vidu da su 2014. godine bruto domaći izdaci za IR iznosili 0,202 odsto BDP-a, a da su ulaganja u IR 2015. godine iznosili 0,196 odsto BDP-a, evidentno je da Republika ulaže mnogo manje u IR u odnosu na zemlje Evropske unije – navode u strateškom dokumentu Vlade.
Takođe, Republika ulaže znatno manje u odnosu na očekivani nivo kada se posmatra nivo opšteg razvoja. Raspoloživi podaci Ministarstva nauke i tehnologije odnose se na budžetska sredstva plasirana preko ovog ministarstva i ukazuju da se u posljednjih pet godina izdvajanja za nauku kreću u intervalu od 0,03 u 2011. godine do 0,025 odsto BDP-a u 2015. godini, a za razvoj tehnologije od 0,006 do 0,007 odsto BDP-a u posmatranom periodu. U prosjeku, za naučnotehnološki razvoj izdvaja se oko 0,032 odsto BDP-a.
J. Škrbić
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.