Posljednja istraživanja rejtinga stranaka u Srpskoj potvrdila su poznatu činjenicu da na izbore ne planira izaći polovina glasača! I kako sada stvari stoje, i pored optimističnih najava političkih lidera, ništa se ni do oktobra neće promijeniti!
Predstavnicima političkih stranaka najveći motiv može biti podatak da se u polovini koja planira izaći na birališta u oktobru ima 15 odsto onih koji su još uvijek neodlučni i sigurno je da će se kampanja najviše usmjeriti ka njima. Međutim, zvanično, politički predstavnici vole ponoviti da su upravo apstinenti ti koje će prvenstveno pokušati animirati da podršku daju njima, međutim, kako tvrde sagovornici SrpskaCafe-a, to bi mogao biti zaludan posao.
Novinar Saša Bižić ističe da polovinu glasačkog tijela, sklonu apstinenciji, teško može da animira bilo koja od postojećih stranaka.
– Bez obzira na ispraznu retoriku kako su im upravo oni važna ciljna grupa, to je za etablirane partije gotovo nemoguća misija, a do nekoliko promila takvih birača mogu da dopru isključivo “na mišiće”, dakle garancijama da će ih zaposliti i sličnim interesnim metodama. Na pomenuto glasačko tijelo isključivo mogu da pretenduju nove stranke, ali ne one koje se gotovo ne razlikuju od dosadašnje ponude, kakav je bio slučaj na prethodnim izborima u RS i BiH – ističe za SrpskaCafe Bižić.
Naš sagovornik dodaje da u vidu ima živopisne opcije, zasnovane na duhovitom, a ako je moguće i inteligentnom osporavanju čitavog političkog sistema.
– Primjeri takvih ličnosti i stranaka u regionu su Luka Maksimović, odnosno Ljubiša Preletačević Beli u Srbiji, ili Živi zid u Hrvatskoj. Naravno, i oni su daleko od savršenstva, niko ne poziva na identifikaciju s njima, niti vjeruje da su ostvarili uspon na duže staze. Ali, iskustva s njihovim uspjesima pokazala su da su jedino takve opcije ostvarile vidljiv upliv u pasivniji dio biračkog tijela, prije njih sklon apstinenciji. Međutim, u ovom momentu, ne nazire se niko sličan, ni u RS ni u FBiH. Ali, kad su apstinenti u pitanju, samo za takve stranke postoji prostor da naprave ozbiljniji prodor – rekao je Bižić i dodao kako vjeruje da među apstinentima ima i solidan broj onih kojima bi odgovarala pojava radikalnijih opcija od onih koje su sada na sceni, prije svih krajnje desnice i krajnje ljevice, koji za ovdašnje društvene probleme zagovaraju terapiju “na ljutu ranu – ljutu travu”.
Rajko Vasić, publicista, bloger i član Glavnog odbora SNSD-a za SrpskaCafe ističe da su apstinenti ljudi “koji gledaju svoja posla”, koji nisu inficirani politikom niti nekom novoobavezom građanske dužnosti.
– Oni nisu ni protivnici ni podržavaoci vlasti. Ali ni opozicije. Važno je znati da oni konstantno ne izlaze na izbore i da je to njihov politički stav. To nisu ljudi koji su nešto, trenutno, ljuti i razočarani pa ne izlaze. Mada i takvih ima, ali nisu u broju koji bi bio relevantan za analizu i rezultate. Ekonomski, to su ljudi koji imaju svoju egzistenciju i ne zavise od države, politike ili nekog trećeg. Što ne znači da su bogati ljudi. Uglavnom je to sloj egistencijalno sigurnih. U karakternom smislu, to su ljudi koji vjeruju u sebe i svoje sposobnosti. Oni su realisti. Znaju da politika, izbori, stranke, vlast, ne mijenjaju svijet. A naročito ne njihov položaj. Već samo oni sami, svojim radom i sposobnostima – ističe naš sagovornik.
On dodaje da opozicija širi tezu da apstinenti “naginju” njoj, iako ih izbori redovno demantuju.
– Opozicija u svojoj nemoći uvijek i apstinente pribraja onima koji su nezadovoljni vlastima, režimom, diktaturom. To nije tačno. Apstinenti su svojom odlukom o neizlasku na izbore, u više navrata, ali i samo jednom, poručili da su zadovoljni svim izbornim ishodima za koje se odluči većina onih koji izlaze. Možda to i nije zadovoljstvo ali je ravnodušnost. To je, u faktičnom političkom smislu, slaganje sa odlukom izlazne većine. I zato opozicija ne može da smatra da su to ljudi koji su protiv vlasti – kaže Vasić.
On se osvrnuo i na pitanje da li su apstinenti trajno izgubljeni za političke predstavnike svih stranaka.
– Ukoliko nema nekog prelomnog vremena, nekih izbora koja odlučuju o nečemu velikom za kolektivitet, naciju, državu i slično, to su trajni apstinenti. Kada bi se moglo analizirati, vidjelo bi se da oni vuku korijene iz onih koji ni u komunizmu nisu bili pregaoci izbora, ali su izlazili zbog opšte klime jednopartijskog pritiska. Ne postoji mogućnost da ih stranke podstaknu da izađu na izbore. Ni organizaciono ni kupovno. Prijedlozi koji se čuju, širom Balkana, od zakonske obaveze da se glasa, do referendumske zamjene izbora, nisu demokratski, nisu validni i nisu efektivni u političkom smislu. Izbori su slobodno opredjeljenje u svakom smislu i takvi moraju ostati. Koliko god neko bio zadovoljan ili nezadovoljan. Treba napomenuti da je izlaznost u Republici Srpskoj velika. I da postoci ne održavaju pravo stanje. Što je posebna a neistražena tema – zaključio je Vasić.
Direktor Političke akademije PDP-a Milko Grmuša naglašava da apstinencija od glasanja na izborima gotovo polovine građana u Republici Srpskoj i BiH nije isključivo rezultat nepovjerenja apstinenata prema političkim partijama i političarima, nego politici generalno.
– Ogroman broj apstinenata nije samo naš, nego i regionalni, pa i širi problem. Ako bismo još dublje proučavali ovaj fenomen, mogli bismo doći do zaključka da je apstinencija od izbora zapravo logičan nastavak nepovjerenja sve većeg broja ljudi da društveni aktivizam bilo koje vrste ima smisla, odnosno stava ljudi da su sve važne odluke unaprijed već donesene i da obične građane niko, u principu, ništa i ne pita kad su te zaista ozbiljne i važne odluke u pitanju. Zato ljudi smatraju da je politički proces zapravo farsa, da se svodi na fingiranje procedura i demokratskih načela, dok se u zbilji sve dešava mimo naroda. Tu leži, po mom dubokom mišljenju, osnovni uzrok svakog vida političke apstitencije, pa i one izborne – ističe za SrpskaCafe Grmuša.
S druge strane, dodaje naš sagovornik, politička prava i slobode, baš kao i sva druga prava i slobode, nisu nešto što nam je tek tako dato, poklonjeno.
Prema tome, ističe Grmuša, u eri postmoderne, nihilizma i apatije, a koja karakteriše moderno društvo puno ljudi koji očekuju da im se sve servira na tacni, očekuju se nove društvene i političke snage koje će uraditi isto ono što su progresivne snage činile uvijek u istoriji kad je dolazilo do jačanja duha nihilizma i depresije, a to jeste kreiranje novih ideja u koje ljudi vjeruju.
– Samo ljudi koji vjeruju u nešto, koji se raduju budućnosti imaju volju za bilo koji, pa i politički angažman. Apstinenti će se svuda, pa i u Republici Srpskoj, politički i na svaki drugi način društveno angažovati onda kad budu vjerovali u nešto, odnosno kad ih motiviše određena društvena (politička) ideja. Ko će kreirati tu ideju? Ljudi, naravno. Pogrešno je očekivati da će političke partije, same od sebe, a pogotovo u uslovima poput naših, da urade taj posao same. To je zadatak intelektualaca, novinara, filozofa, privrednika, naučnika, studenata, dakle svih onih kojih se tiče gdje i kako žive. Političke partije mogu samo artikulisati neku ideju, mogu zastupati interese ljudi sa nekom idejom, ali nikad neće zastupati interese koje niko nema, niti praviti ideje koje nikoga ne zanimaju. Prema tome, svi oni koji samo kritikuju stanje na političkoj sceni moraju biti svjesni da je suštinski doprinos razvoju društva, a koji kao takav jedino biva verifikovan od strane istorije, jeste razvoj i promocija novih ideja i rješenja, te potom insistiranje na realizaciji tih ideja, a što se u civilizovanom društvu odvija kroz politički proces u najširem smislu – zaključio je Grmuša.
Bitnije im partijske armije
Novinar Žarko Marković ističe za SrpskaCafe kako, u odnosu na prethodne izborne cikluse, ne vidi naznake da će dva najjača politička bloka promijeniti taktiku, kada je odnos prema apstinentima u pitanju.
– Stiče se utisak da su i jedni i drugi procijenili da im je važnije da ne dozvole iznenađenja odnosno da ona kategoriju birača koje smatraju sigurnim glasovima izađe na izbore i glasa upravo za njih. Zasad sve sluti da će na izbore uglavnom izaći partijske armije i jedan manji dio birača koji ne pripada tim armijama, ali glasa po vlastitom nahođenju – kaže naš sagovornik.
Marković primjećuje da i jedni i drugi određenu pažnju poklanjaju promociji preko interneta jer tu vide šansu da probude dio uspavane biračke mase.
– Ali to ne može donijeti neki naročito velik i bitan rezultat. Tako da cijenim da će izbore i ovaj put odlučiti disciplina već postojećeg biračkog tijela oba bloka, a da će prema apstinentima nešto konkretnije djelovati ostatak političke scene koji, realno, tu nema pretjerano velikih šansi da ih probudi, a samim time ni da ostvari neki bitniji rezultat – zaključio je Marković.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.