Trgovački centri u BiH u prošloj godini prihodovali su 2,8 milijardi KM, pokazuju podaci završnih računa.
Istovremeno, dobit im je iznosila 160 miliona, što potvrđuje da je trgovina najunosniji posao u BiH.
Više od trećine tržišta drži tuzlanski Bingo, sa prošlogodišnjim prihodom od 1,04 milijarde KM, od čega je dobit iznosila 72 miliona KM. Na drugom mjestu, po prihodima, je Konzum Sarajevo sa 527 miliona KM, ali je interesantno da ovog trgovačkog lanca nema među najvećih 10 tržnih centara po dobiti.
Treće mjesto, posmatrano po prihodima, zauzeo je FIS iz Viteza sa 367 miliona KM, dok je po dobiti ova trgovačka kompanija zauzela drugo mjesto, sa 34 miliona KM.
Najbolje rangirani tržni lanac iz Republike Srpske je Tropic iz Banjaluke, koji je, sa 275 miliona KM prihoda u prethodnoj godini zauzeo četvrto mjesto u BiH, dok je dobit iznosila 18 miliona, što ga je pozicioniralo na treće mjesto u BiH, a ubjedljivo prvo u Srpskoj.
Prema mišljenju ekonomista, potpuno je očekivano da tržni lanci iz Federacije BiH drže vodeće pozicije, prvenstveno zbog dvostruko većeg broja stanovnika u ovom entitetu, ali i širenja poslovanja na Republiku Srpsku.
– S druge strane, skoro da ne postoji tržni lanac iz Srpske koji posluje na teritoriji FBiH. I ako ga ima, radi se o malom, zanemarivom učešću– ističu ekonomisti.
Učešće u BDP-u
Koliko je trgovina unosan posao u Republici Srpskoj potvrđuje i učešće ove grane u BDP-u. Naime, prema posljednjim zvaničnim podacima, trgovina u ukupnom BDP-u učestvuje sa 11,7 odsto, što je najviše od svih privrednih grana. Uz to, trgovina je svoje učešće u BDP-u povećala za 0,5 odsto u odnosu na prošlu godinu.
– U Srpskoj je opada broj onih koji se žele baviti proizvodnjom. Neuporedivo je lakše nešto preprodati, nego proizvesti. A i sve kod nas ide u tom pravcu. Mladi su zainteresovani za posao, samo ako to znači brza i laka zarada, a trenutno nema lakše od trgovine – ističu ekonomisti sa kojima smo razgovarali i dodaju da sva opterećenja koja imaju domaći proizvođači, od nameta države, do borbe sa konkurencijom, tjeraju preduzetnike od proizvodnih djelatnosti.
Trgovci kažu da, i pored ovih rezultata, situacija nije najbolja, a upozoravaju da teški dani tek dolaze, jer je stanovništva sve manje.
– Kupovna moć nije velika, a svjedoci smo da se skoro svakodnevno male radnje zatvaraju. Ni zarada nije na visokom nivou – kaže za portal SrpskaCafe vlasnik jedne male radnje u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, veliki trgovački centri dužni su dobavljačima, dok male trgovine dobavljačima moraju izmiriti sve obaveze do sredine mjeseca za prethodni mjesec, jer drugačije ne mogu dobiti robu.
– Mi se trudimo da imamo što više domaćih proizvoda, prvenstveno voća i povrća, i to je bitka koju dobijamo, naravno, ako je to voće i povrće svježe i dobrog kvaliteta. Jer veliki marketi nabavljaju velike količine i ne mogu se pohvaliti ni svježinom, ni nekim posebnim kvalitetom voća i povrća, osim u nekim izuzetnim prilikama – ističe naš sagovornik.
Redakcija SrpskaCafe.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.