Osnovni uzrok povećanja cijena goriva na pumpama širom BiH je eksplozija u Rafineriji nafte u Brodu od 9. oktobra, nakon koje ova fabrika nije pustila u pogon sva postrojenja, saznaje portal SrpskaCafe.com.
Zbog obustave isporuke iz jedine domaće rafinerije, kako saznajemo, distributeri nafte i naftnih derivata kažu da su primorani na uvoz po višim cijenama iz zemalja okruženja, što im dodatno povećava troškove, a sve se to odražava na maloprodajnu cijenu koju, na kraju, plaćaju vozači.
Za razliku od prethodnih poskupljenja, kada su domaće pumpadžije opravdanje tražile u povećanju cijena barela na svjetskom tržištu, ovaj put to im ne može biti izgovor. Jer, uvidom u današnje cijene barela na svjetskim berzama, jasno je vidljivo da se cijena barela kreće između 78,8 i 80,3 dolara, što znači da nije došlo do značajnijeg rasta u odnosu na prethodni period.
Vozači u BiH negoduju. Kažu, zar se svaki poremećaj na tržištu nafte odmah mora odraziti i na cijenu goriva kod nas.
– Kako je moguće da, kada treba povećati cijenu, pumpadžije to urade u izuzetno kratkom roku. S druge strane, kada dođe do smirivanja situacije na tržištu, kada cijena barela padne, tada čekamo mnogo duže na smanjenje maloprodajnih cijena kod nas. Zar vlasnicima pumpi vrijeme drugačije ide kada treba da povećaju cijene, nego kada treba da ih spuste – ogorčen je Dragan P. Iz Banjaluke.
Vlasnici benzinskih pumpi sa kojima smo razgovarali kažu da nemaju tolike rezerve da bi mogli pokriti višesedmične potrebe vozača u BiH i da zato moraju brzo reagovati, a problem im trenutno predstavlja i dodatno povećanje cijena rafinerija iz okruženja, prvenstveno hrvatske Ine.
Podsjećaju da ne postoji dogovor među njima o formiranju cijena goriva, a to je, napominju, i zakonom zabranjeno.
U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Srpske ranije su za naš portal objasnili da na formiranje cijena, osim nabavne cijene, utiču i troškovi distribucije nafte i naftnih derivata i redovne plate zaposlenima, uz poreze i doprinose.
Nameti koje distributeri nafte i naftnih derivata plaćaju državi iznose najmanje jednu KM politri goriva. Za dizelska goriva akciza iznosi 30 feninga, taksa za puteveje 15 feninga a taksa za autoputeve iznosi 25 feninga politri dizelskih goriva. Treba naglasiti i da distributeri na konačnu cijenu goriva redovno plaćaju i PDV, što zajedno iznosi oko jedne KM opterećenja prema državi. Za benzinska goriva na meti su pet feninga viši, jer akciza na ta goriva iznosi 35 feninga politri goriva.
– Privrednici iz oblasti nafteinaftnih derivata posluju sa najnižom maržom u regionu i reaguju promjenom cijena goriva samo u slučajevima kada dođe do promjene faktora koji utiču na nju. Ti faktori su cijena barela nafte nasvjetskom tržištu i kurs dolara, u skladu sa kojim i rafinerije kreiraju cijene svojih proizvoda – istakli su tada u Grupaciji.
Redakcija SrpskaCafe.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.