Banke nemaju zakonsku osnovu za duplu naplatu troškova obrade kredita, a to rade već godinama. Dokazala je to i prva presuda u BiH, a koju je donio Osnovni sud u Brčkom, u avgustu prošle godine. Takva presuda pokrenula je lavinu novih tužbi po toj osnovi.
U advokatskoj kancelariji Marjanović u Brčkom sada su zatrpani sa više od 500 novih predmeta. Napominju, da banka ne može naplaćivati određene usluge i troškove za koje se ne zna na koji način su utvrđeni.
– Banka nema pravo na naplatu troškova za koje se ne zna na koji način su utvrđeni, šta oni predstavljaju i zbog čega su u procentualnom iznosu, vezuju za iznos odobrenog kredita. Trošak obrade kredita nije stvarni trošak banke. Buduči da banka kao finansijska organizacija nema dodatnih troškova van svog redovnog poslovanja. To je prepoznao i Osnovni sud u Brčko distriktu, te je donio takvu presudu koja je i potvrđena od strane Apelacionog suda kao drugostepenog, a evo svjedoci smo da sudovi i šrtom BiH kao i sudovi u zemljama u okruženju zauzimaju identičan pravni stav – rekao je advokatski pomoćnik Srđan Marjanović.
Dobijanje sporova sa bankama u susjednim državama proširilo se i našom regijom. Interesovanje klijenata koji smatraju da su oštećeni je veliko, te Marjanović naglašava da su zatrpani predmetima.
-Interesovanje kako fizičkih tako i pravnih lica je veliko. Budući da svi korisnici usluga, u nezavisnosti od toga kada su podigli kredit. U nezavisnosti od toga da li su ga otplatili ili ga još uvijek otplaćuju, te nezavisnosti od vrste kreditnog proizvoda imaju parvo da trže vraćanje te svoje naknade. Nažalost banke to ne odobravaju dobrovoljno, ne isplaćuju nego se zaštita tog prava mora tražiti putem suda – ističe Marjanović.
On je pojasnio šta uopšte znači naplata obrade kredita. Uporedio je to sa svakodnevnom i jednostavnom kupovinom.
– Konkretno. Kupujemo jednu olovku koja košta jednu KM. Kada tražimo od prodavca da nam da tu olovku i plaćamo njenu cijenu, dodavanjem tog proizvoda se naplaćuje većom sumom. Npr. marku i deset. Kada ja pitam sad tog prodavca šta to znači tih 10 pfeninga, kada u izlogu stoji da je to jedna marka, on meni obrazlaže to dodavanjem proizvoda. Dodavanje proizvoda košta 10 pfeninga. Upravo povlačimo paralelu sa bankarskim proizvodima. Sa kreditom. Kamatna stopa je cijena kapitala. Tu je zarada koju banka naplaćuje, a obezbjedivši korisniku kredita određena finasijska sredstva. Mimo toga banka ne može da naplaćuje neke fiktivne ili izmišljene troškove i naknade ukoliko nisu u vezi sa odobrenim kreditom. Prema tome, obrada kredita nije stvarni trošak – zaključuje Marjanović.
Sa Marjanovićem se slaže i vještak ekonomske struke. Troškovi obrade kredita nemaju ekonomosku opravdanost jer ne pripadaju kategoriji direktnih troškova, već operativnih koji su sadržani u kamatnoj stopi, tvrdi sudski vještak Srđan Lalić. S toga je, zaključuje, dodatna naplata tih troškova samo bankarska praksa.
-Kamatna stopa je cijena kredita koja obuhvaća troškove banke kod prikupljanja depozita od klijenata, operativne troškove u koji su uključeni troškovi obrade kredita, troškovi rizika, procjene rizika i na kraju maržu – govori Lalić.
Građani kažu da su rijetki oni koji nisu kreditno zaduženi. O poslovanjima banaka na našem području i nemaju baš visoko i lijepo mišljenje.
Svijest o nezakonitoj naplati obrade kredita se polako mijenja ali i banke mijenjaju svoje definicije. Doduše, rijetke su one koje se odriču naplate obrade kredita, već se odlučuju na neke drugačije termine, kojima provode istu praksu.
Niko od bankara u Brčko Distriktu nije bio raspoložen da progovori o ovom problemu iako pouzdano znamo da su neki ukinuli naplatu obrade kredita odnosno preimenovali je u vođenje kreditnog računa. Sa druge strane građani ne podnose prijave zato što nemaju novac za plaćanje sudske takse.
ELTA TV
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.