Nadzor nad sopstvenim građanima, koji se pravda bezbjednosnim i socijalnim razlozima, naročito je razgranat u Kini i SAD, a EU nastoji da zakonima, koliko-toliko, blokira upotrebu vještačke inteligencije za te svrhe.
“Sistem socijalnog kredita”, koji je uvela kineska Vlada kako bi uspostavila mrežu nadzora nad 1,4 milijarde svojih državljana biće u potpunosti operativan do 2020. godine, ali je već u upotrebi.
Taj sistem prati ponašanje građana putem mreže od 200 miliona nadzornih kamera, nakon čega svaki pojedinac dobija određene bodove.
Zavisno od svog ponašanja, građani dobijaju ili gube bodove, dakle oni se nagrađuju ili kažnjavaju, a sve zahvaljujući naglom razvoju tehnologije za prepoznavanje lica, skeniranje tijela ili lociranje pojedinca pomoću dži-pi-esa.
Podaci koji se na taj način prikupljaju kombinuju se sa drugim važnim podacima – poput medicinskih, učeničkih ili studentskih dosjea. Na ličnoj digitalnoj kartici čuvaju se i podaci o finansijama građana, te istorija pretraživanja veb-stranica.
Prema podacima kineskih kompanija, najmanje 16 gradova i pokrajina u Kini koristi sistem prepoznavanja lica koji skenira građane sa 99,8 odsto tačnosti. “AI naočare”, izum firme “Lvižin”, mogu identifikovati lice iz baze od 10 000 podataka za svega 0,1 sekundu.
Policajci i ostali službenici za sprovođenje zakona, razmješteni na ulicama, nose ove naočare kako bi identifikovali osumnjičene.
Naočare, povezane sa bazom podataka o sumnjivim osobama, već su pomogle vlastima da identifikuju ljude za koje se sumnja da su počinili ozbiljna krivična djela i najjednostavnije saobraćajne prekršaje, poput pretrčavanja preko ulice.
I na Zapadu se sistem nadzora već koristi. Veliku pomoć u tome vlastima pružaju privatne tehnološke kompanije poput Gugla, Epla, Fejsbuka i Amazona.
U SAD važi “patriotski zakon”, koji je proširio državni nadzor i ovlaštenja američkih saveznih vlasti u sprovođenju tajnih istraga, prisluškivanja i masovnog prikupljanja privatnih podataka građana bez sudskog naloga.
Zakon je omogućio da američke bezbjednosne službe razviju elektronski nadzor nad vlastitim građanima, te da proradi cijela mreža telekomunikacionog nadzora koja širom svijeta presreće svu komunikaciju, i pisanu i mobilnu.
U SAD predsjednik može da naredi hapšenje bilo kojeg lica za koje se vjeruje da priprema teroristički napad, ne samo na američkoj teritoriji, već i u bilo kojoj drugoj zemlji.
Taj zakon omogućava i rušenje stranih vlada koje SAD optuže za saradnju sa teoristima.
Bivši zaposleni u američkoj obavještajnoj agenciji NSA Evdard Snouden tvrdi da se ti podaci prikupljaju bez definisane svrhe, nadzora i roka upotrebe, a postoji i realna mogućnost da ih američke tajne službe u nekom trenutku upotrijebe protiv građana.
Zakon o stranim bezbjednosnim službama i nadzoru omogućava nadziranje čak i ljudi koji ne žive na američkoj teritoriji, ali koriste društvene mreže stacionirane u SAD.
Svaka američka kompanija koja posluje u Evropi obavezna je da pruži sve podatke o svojim korisnicima bilo koje nacionalnosti ili državne pripadnosti.
“Gemaltu”, najvećem svjetskom proizvođaču SIM kartica, NSA je oduzela čak i kodirane podatke koji im sada omogućavaju prisluškivanje razgovora i presretanje tekstualnih poruka i elektronske pošte na mobilnim telefonima širom svijeta.
EU, istovremeno, uvodi nove propise o zaštiti ličnih podataka i privatnosti kako bi ograničila količinu podataka koje kompanije ili vlasti mogu prikupiti o svojim korisnicima ili građanima.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.