“Pozorište mladih Zvornik” ove godine postaje punoljetno. Nastali su na početku 21. vijeka, tačnije 2001. godine kao neformalna grupa mladih. Kroz pozorište je do sada prošlo preko 100 mladih ljudi koji su uspjeli odigrali više od 20 premijera.
Trenutno ovo pozorište ima 15-ak aktivnih članova koji realizuje predstave koje su na repertoaru, a neke od njih se održavaju u saradnji sa poznatim glumcima i rediteljima koji se vrlo rado odazovu na poziv ovih glumaca.
Predstave koje su do sada realizovane različitog su karaktera. Bude tu i komedija i porodične drame, socijalne drame, te tematskih i dječijih predstava. One su univerzalne i svaka šalje ozbiljnu i jaku poruku.
Direktor Doma omladine u Zvorniku i ujedno glumac u pozorištu Đorđe Deurić pričao je za naš portal kako se ova grana kulture razvijala u ovom gradu.
– Kako se razvijalo pozorište u Zvorniku, tako je rastao i kvalitet proizvedenih predstava što je naišlo na podršku publike koja je svaki put očekivala više. Možemo se pohvaliti da je sala uvijek puna kada je na repertoaru neka od naših predstava. Mladi se vrlo rado uključuju u naš rad, tako da imamo članove od pet pa do 35 godina – rekao je Deurić.
Podršku sredine imaju i ona je uvijek dobrodošla, ali ono što ljudi iz rukovodstva pokušavaju jeste da produkciju predstastava ponude raznim pokroviteljima, privrednicima, gradskoj upravi kao nešto što zavređuje pažnju i da ti pokrovitelji vide svoj interes u saradnji sa njima. Nisu skloni uslovno rečeno “socijalnoj pomoći” od strane partnera, već žele da svaka realizovana predstava bude zajednički, kvalitetan i poslovni projekat.
– Problemi sa kojima se susrećemo, a vjerujem da se sva amaterska pozorišta susreću sa istim, jeste odlazak mladih koji poslije srednje škole napuštaju pozorišta i odlaze na studije. Uz to naravno treba reći da finansije koje su potrebne za realizaciju pozorišnog projekta često nisu dovovoljne da bi rad bio kontinuiran – jasan je Đorđe.
Nije bitno da li mladi ljudi igraju u pozorištu, bave se slikarstvom, fotografijom, pjevaju u horu, samo je bitno da svoje slobodno vrijeme utroše na svoju korist i budu bolji ljudi i kasnije sigurno bolji profesionalci u svom poslu koji kasnije izaberu da rade u budućnosti.
– O potrebi kako pozorišnih tako i ostali kulturnih događaja izlišno je i govoriti, jer je to nasušna potreba svakog čovjeka. Možda mislimo da nema zainteresovanih posjetilaca kultrunih događaja u manjim sredinama, ali nije tako. Moramo se truditi da ljudima u manjim sredinama pružimo kvantitet kao i kvalitet kulturnih sadržaja, jer poučen dosadašnjim iskustvom mogu reći da ljudi u ovim mjestima vole posjećivati takve sadržaje – izjavio je on za SC.
Biljana Mitrović je glumica kojoj je ovo amatersko pozorište poslužilo kao odskočna daska ka profesiolanoj karijeri. U Zvorniku je živjela do 18. godine, a 2010. je završila studije glume u Beogradu i tada je počela profesionalno da se bavi glumom. Prvi angažman bio joj je u pozorištu “Slavija” u kojem igra i danas u čak 15 predstava.
– Glumu sam zavoljela već u osnovnoj školi gledajući dječije programe koji su tada bili daleko inspirativniji i edukativniji nego današnji. Amatersko pozorište pomoglo mi je u smislu da sam stekla osjećaj za timski rad koji je veoma bitan u ovom poslu, osećaj za tim, kolegijalnosti, kao i to da predstavu čini svi na sceni ma koliku ulogu imali. Naučilo me da je odgovornost prema publici i onome što im pružaš veoma bitna, kao i odgovornost prema profesiji uopšte. Stekla sam samopouzdanje i strpljenje – kaže ova glumica.
Za vrijeme amterskog bavljena glumom učestvovala je na mnogim festivala na kojima je i dobijala nagrade za glumačka ostvarenja. Kaže da su pojedinačne nagrade lijepe, ali je mnogo bitnije da su kao tim tada pobjeđivali na festivalima što im je tada mnogo značilo s obzirom da su kolege i oan bili osnivači tog pozorišta.
– To nam je bila potvrda da dajemo svoj maksimum i da u svom gradu djelujemo pozitivno. Kroz glumu i tada i sada kao profesionalac naučiš dosta i o sebi, izvučes iz sebe čak i ono za šta nisi znao da posjeduješ, počevši od raznih talenata, osjećaja, vještina, ali i slabosti. Postaješ kvalitetniji čovjek, jer sto si uspješniji i veći na sceni to si bliži publici. Počinješ da shvataš da tvoja nagrada nije samo materijalna nego i aplauz koji svako od nas osjeća svaki put kad se poklanja – zaključila je Biljana.
Goran Cvjetković/SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.