U okviru ideje osnivanja dramskih studija u manjim sredinama 2003. godine nastalo je SPKD “Prosvjeta” u Prnjavoru. Društvo koje trenutno broji 34 člana, ovog mjeseca proslavlja svoj 16. rođendan.
Članovi su podjeljeni u tri ansambla: maleni, dječiji i omladinski, a najviše zasluga za funkcionisanje ove dramaske sekcije ide profesorici Brankici Radonjić. Prva predstava koju je izvela grupa srednjoškolskih entuzijasta okupljenih oko profesrice bila je čuvena Nušićeva komedija “Gospođa ministarka”.
Od tada pa do danas na sceni su postavljene 43 premijere sa preko 250 izvedbi. “Prosvjeta” je prepoznatljiva po predstavama za djecu, ali pored njih bilo je i predstava za omladinu i odrasle, najviše humorističnog karaktera.
– Posebno bih istaknula edukativne predstave za mlade na temu rizika ranog seksualnog života, otuđenja usljed uticaja društevnih mreža, te vršnjačkog i porodičnog nasilja. Više puta smo u predstavama imali elemente mjuzikla, a koristili smo i forme neverbalnog teatra, kao i pozorišta sjenki. Predstave za djecu su uglavnom prikazi bajki, a u skorije vrijeme i tinejdžerskih tema – rekla je profesorica za naš portal.
Praksa ovog društva je da nakon premijere pred domaćom publikom predstava živi na gostovanjima i festivalima. Učesnici su mnogih festivala u RS i česti gosti festivala u Srbiji.
– Ponosni smo što niz godina predstavljamo RS na Zmajevim dječijim igrama u Novom Sadu, Panonskim dječijim susretima, Svratištu u pozorištu Šid, te na gostovanja i Mionici i Lazarevu. Više puta smo igrali u inostranstvu te da su naše predstave gledane i u Ljubljani, Minhenu i Lincu. U programskim ciljevima važan segment našeg rada su humanitarne aktivnosti, tako da smo 30-ak puta bili organizatori ili učesnici takvih programa – izjavila je Radonjić.
Od samog osnivanja, podrška sredine nije izostajala, posebno Centra za kulturu i direktora Petra Brkovića. Roditelji i djeca prepoznaju sekciju kao mjesto razvijanja kreativnosti, unapređenja talenata, govornih sposobnosti i svestranog razvoja uopšte.
– Škole imaju razumijevanja za naš rad i potrebe tako da je članova uvijek dovoljno što omogućava da paralelno radimo na više projekata. Godinama unazad uočavamo nedostatak muških članova i to je trend koji nam predstavlja problem u realizaciji neki planova – jasna je profesorica.
Rad u prnjavorskom ansamblu može biti i put prema profesionalizaciji što su pokazale i dvije članice koje su završile Akademiju dramskih umjetnosti u Banjaluci. Jedan od njih je Kristina Šikanić, koja je kroz dramsku sekciju želju prevorila u stvarnost.
– U meni je želja za ovom profesijom tinjala oduvijek, ali se u ovom pozorištu rasplamsala. Profesorica nas je više učila nekoj disciplini, međuljudskim odnosima, odgovornosti, predanosti, nego samoj glumi. Na tome sam joj jako zahvalna, to je jako dragocjeno – kazala je Kristina.
Privlačio ju je osjećaj da se sa scene može mnogo reći, mada kako je sve više u tome, ne zna da li bi opet stala iza te tvrdnje.
– Privlači me u tom poslu osjećaj da imam mogućnost da nekom oplemenim dušu. Da neko možda sazna nešto novo, da samo razmisli o nečemu, da se nasmije, ili zaplače. I osjećam se najljepše kad je moja duša poslije predstave prazna, a sala puna, i nahranjene duše. To je onda ono pravo – slikovita je Šikanić, koja je trenutno angažovana na nekoliko predstava u Banjaluci.
Goran Cvjetković/SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.