Na problem vršnjačkog nasilja, čiji motivi mogu biti različiti, neophodno je djelovati institucionalno i adekvatnim zakonskim rješenjima pojačati mjere resocijalizacije.
Ocijenila je ovo sociolog Biljana Milošević te dodala da je potrebno stalno učiti mlade, ističući značaj uloge sociologa, psihologa i drugih radnika srodne struke u vaspitno-obrazovnim institucijama.
– Problem vršnjačkog nasilja treba da bude tretiran kao opšti problem bilo koje zajednice i na taj način mu i pristupati, jer bez udruženih snaga svih faktora socijalizacije – od porodice, preko vaspitno-obrazovnih institucija, vršnjaka i medija, svako u svom domenu, neće se postići rješavanje ovog problema – rekla je Miloševićeva.
Ona je dodala da se očekuje da su zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama dovoljno upoznati o ovom problemu kako bi mogli da ga prepoznaju, ali da je potrebna stalna edukacija ovih profila da bi išli ukorak sa vremenom i mogli savladati najnovije stavove u psihologiji.
Miloševićeva ističe da posebnu pažnju ovom problemu treba posvetiti u školama sprovođenjem adekvatnih programa za sprečavanje vršnjačkog nasilja ili intenzivnijim razgovorima sa djecom i roditeljima.
– Motivi za vršnjačko nasilje mogu biti različiti. Nekome okidač za takvo ponašanje može biti navijanje za drugi fudbalski tim, nekome drugačiji izgled, a pojedincima ljubomora ili želja da se na taj način “istaknu” u svom okruženju”, rekla je Miloševićeva.
Pogrešni uzori, dodala je ona, od neposrednog okruženja do oponašanja likova iz medijskog sadržaja, svakako su potencijalni uzroci vršnjačkog nasilja.
Miloševićeva je istakla značaj kreiranja Protokola o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja među djecom i mladima u vaspitno-obrazovnom sistemu, koji je potpisan u martu.
– To je dokaz da smo svjesni prisutnosti ovog problema u našem društvu, ali i želje da se vršnjačko nasilje svede na minimum, ako ne i iskorijeni – rekla je Miloševićeva.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u prva dva mjeseca ove godine u Srpskoj je zabilježeno pet krivičnih djela koja imaju obilježja vršnjačkog nasilja. U svih pet slučajeva riječ je o fizičom nasilju i nanošenju tjelesne povrede.
Prošle godine zabilježeno je 11 krivičnih djela koja imaju obilježja vršnjačkog nasilja, od kojih pet tjelesnih povreda, po dvije teške tjelesne povrede i obljuba djeteta mlađeg od 15 godina, te po jedno polno uznemiravanje i ugrožavanje bezbjednosti.
U 2017. godini evidentirano je sedam krivičnih djela koja imaju obilježja vršnjačkog nasilja, od kojih je u tri slučaja riječ o nanošenju tjelesne povrede, u dva slučaja o teškoj tjelesnoj povredi, te po jedan slučaj iznude i zlostavljanja, mučenja i drugog ponižavajućeg postupanja.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.