Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zbog taksi koje je uvela Priština, izvoz iz Bosne i Hercegovine je manji za 40 miliona maraka.
Naime, od novembra do kraja marta ove godine izvoz je iznosio skromnih 7,35 miliona KM, dok je samo u istom periodu godinu dana ranije on bio 47,57 miliona maraka.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od gvožđa i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta, te mlijeko i mliječni proizvodi.
Kosovska strana je ipak uspjela zadržati obim izvoza u BiH i on iznosi 4,5 miliona KM za period od novembra do marta, a što je na gotovo istom nivou kao i godinu dana ranije.
I pored skromnih brojki, Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, smatra kako je BiH trebalo da posegne za kontramjerama jer je, kako je kazao, reciprocitet u ovakvim slučajevima vrlo bitan.
– U pitanju je značajna svota novca. Četrdeset miliona maraka je novac koji bi došao u BiH i direktnu korist bi imali izvoznici. Oni su ovako ostali bez tog tržišta i moraju se snaći na neki drugi način, a sumnjam da će to moći u nekom kratkom vremenu. Došlo je i do pada poslovne aktivnosti, a to se automatski odražava na plate i poslovanje preduzeća – ocjenjuje Hadžić.
Prema njegovim riječima, država je morala nekako da zaštiti svoje firme, ali je podrška izostala.
– Ovo je i dokaz da se zona slobodne trgovine može prekršiti na jednostran način. BiH nije htjela da krši sporazum, ali je ostala bez značajnih sredstava. Ovo više nije u domenu ekonomije, već politike – zaključio je Hadžić.
S obzirom na to da su takse pored BiH obuhvatile i Srbiju, i oni redovno ažuriraju svoje podatke o štetama koje imaju zbog ovog nameta.
Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, kaže kako je odluka Prištine da uvede stoprocentne takse za robu iz centralne Srbije zaključno s februarom nanijela direktnu štetu privredi Srbije od skoro 100 miliona evra i to samo na osnovu nerealizovanih isporuka.
– Šteta samo stranih kompanija, s kapitalom iz zemalja EU, koje posluju u Srbiji, procijenjena je u jednom trenutku na oko 200 miliona evra na godišnjem nivou – precizirao je Čadež.
On je naveo da je uvođenje takse nanijelo veliku štetu i privrednicima u BiH, ali i kosovskoj privredi i cijelom regionu, ugrožavajući ekonomske integracije i utičući na političku stabilnost.
– Ta odluka je ne samo kršenje CEFTA sporazuma i drugih međunarodno preuzetih obaveza, već je nerazumna, iracionalna, isključivo politički motivisana i suprotna svakoj ekonomskoj logici – poručuje Čadež.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je u razgovoru s ambasadorom SAD Kalom Skotom da nije optimista, ali da je Srbija spremna da nastavi dijalog ako Priština povuče odluku o sto odsto uvećanim taksama na robu iz Srbije.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.