Cilj SNSD-a je demilitarizacija BiH ali to je pitanje o kojem će se razgovarati u narednom periodu a ne sada sa njim uslovljavati formiranje Savjeta ministara BiH, kako to SDA radi sa pristupanjem NATO savezu. Doduše, posljednje izjave su im nešto blažeg intenziteta nego što je to bilo ranije.
Rekao je ovo u razgovoru za portal SrpskaCafe Lazar Prodanović, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH koji se potom osvrnuo na činjenicu da BiH nema formiranu vlast ni sedam mjeseci od održavanja prošlogodišnjih izbora.
– Nije nikako opravdan zastoj u formiranju vlasti na nivou BiH koji traje već sedam mjeseci nakon potvrđivanja rezultata opštih izbora. Ali nije do SNSD-a i političkih partija okupljenih oko njega, a koje bi trebale da budu dio većine u Savjetu ministara. Problemi su, prije svega, jasno identifikovani u sarajevskim političkim partijama, prije svega bošnjačkim, čiji rezultati opštih izbora u BiH nisu stvorili dovoljan kapacitet da bi manji broj partija odlučivao o ovom pitanju. I vremenom su uspostavljani određeni uslovi koji nemaju apsolutno nikakve veze u smislu definisanja nekih zajedničkih ciljeva buduće izvršne vlasti na nivou BiH, što je dovelo do nepotrebnog zastoja.
o Ima li naznaka kada bi novi Savjet ministara mogao biti formiran?
– Nadam se da bi do toga trebalo doći narednih sedmica ili najduže par mjeseci, kada bi sve konačno bilo riješeno. Mislim da je to u interesu svih, kako u Sarajevu tako i u entitetima. Problem kojim su bošnjačke političke partije uslovljavale SNSD više je identifikovan u teškoćama koje oni imaju oko predstavnika izvršnih vlasti u nekim od značajnih kantona u FBiH, kao i izboru i strukturi Vlade FBiH, nego što je to problem na nivou BiH.
o Prema pojedinim informacijama, SDA bi sa formiranjem Savjeta ministara mogla čekati partijski kongres, koji će se održati 14. septembra, na kojem će birati lidera stranke.
– Imali smo sličnih situacija i 2010. godine. To nije u interesu ni SDA. Nisam siguran da bi trebalo uslovljavati unutrastranačkim izborima, kongresima političkih partija u BiH i njihovim ishodima, sastav izvršne vlasti. Ali to je unutrašnje pitanje SDA. Međutim, ako bi to zaista bio motiv to bi bila jako loša poruka i za SDA i za eksponirane kandidate na poziciji predsjednika te političke partije (op. aut. Glavni kanidati za predsjednika SDA su trenutni lider Bakir Izetbegović i predsjedavajući Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu Denis Zvizdić).
o Da li se iskristalisao sastav novog Savjeta ministara?
– Mislim da sada definitivno jeste. Očigledno je da SDA želi dijeliti odgovornost u budućim aktivnostima i reformskim procesima na nivou BiH sa DF-om i SBB-om. Mi nemamo ništa protiv ko će biti partner SDA u novoj većini. Za nas je važno da smo u prethodnim razgovorima stvorili pretpostavku da, nakon više od 13 godina, imamo tri ministra i predsjedavajućeg Savjeta minstara iz Republike Srpske, koji će pripadati partijama sa sjedištem u Srpskoj, odnosno srpskom narodu.
o SDA je pristala da, zajedno sa DF-om i SBB-om, „dobije“ tri ministarstva, ne insistiraju na više?
– Oni će dijeliti pozicije koje su pripale bošnjačkoj strani. Kada je riječ o ministarstvima, da, te tri stranke će imati tri ministarstva, dok će, navodno, sve pozicije zamjenika ministara pripasti SDA.
o Da li je put BiH u NATO i dalje uslov SDA za formiranje vlasti na nivou BiH?
– Formiranje Savjeta ministara i put BiH u NATO su potpuno nespojiva dva pitanja. Nažalost, SDA ih je u jednom momentu spojila i krenula da uslovljava. U određenom smislu i danas uslovljavaju, ali doduše, posljednje izjave su nešto blažeg intenziteta nego što je to bilo ranije. Stav SNSD-a je poznat. Smatramo da u bilo kom smislu uslov dostave Godišnjeg nacionalnog plana ili aktivacije MAP-a ne može biti uslov za sastavljanje Savjeta ministara. Mi smatramo da je Partnerstvo za mir i dosadašnja saradnja Oružanih snaga BiH sa NATO savezom potrebna te da je treba i dalje razvijati u pravcu standardizacije Oružanih snaga BiH. Ali, istovremeno je naš stav i vojna neutralnost, odnosno poštovanje rezolucije Narodne skupštine RS. Cilj nam je i demilitarizacija BiH ali to je pitanje o kojem svakako u narednom periodu treba razgovarati, a ne uslovljavati formiranjem vlasti. SNSD će kasnije potencirati ova pitanja i pokušati doći do rješenja koja bi mogla biti prihvatljiva i za Republiku Srpsku i za drugu i treću stranu.
o Ima li istine u tezama da „zapadne zemlje ne žele SNSD u vlasti na nivou BiH“?
– To su neosnovane tvrdnje i pokušaj iznošenja nekih stavova političkih krugova u Sarajevu a u određenom smislu i dijela sadašnje strukture Saveza za promjene, koja bi željela da što je moguće duže drži sadašnji Savjet ministara u tehničkom mandatu.
o Šta su konkretne posljedice što već sedam mjeseci nemamo formiranu vlast na nivou BiH?
– Posljedice neuspostavljanja Savjeta ministara neminovno se reflektuju i na ukupno stanje funkcionisanja i Vlade Republike Srpske. Tu prije svega mislim na ratifikacije određenih sporazuma i dodjeli sredstava za izgradnju infrastrukturnih projekata. Tu su brojna pitanja koja su od opštog interesa za Srpsku. Svima nama bi bio cilj da dobijemo pozitivan odgovor na Upitnik Evropske komisije, a potom i njihovo pozitivno mišljenje, kako bi smo stvorili najznačajniju pretpostavku za sticanje statusa kandidata za pristupanje Evropskoj uniji. Time bi dobili pristup evropskim fondovima, u kojima imaju značajna grantna sredstava, koja su od interesa za Republiku Srpsku.
Ognjen Tešić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.