Najveći problem Banskog dvora u ovom trenutku je sistem dotrajale klimatizacije. Razmišljaćemo i o jednom sistematičnom i konceptualnom uređenju enterijera. Od 2017. godine Banski odvor je obogaćen sa dva nova prostora za kulturne namjene – to su Art dvorište i Art terasa, a u novembru ove godine planiramo da otvorimo Art bioskop – novu scenu za kulturne namjene, prevashodno namijenjenu za projekcije umjetničkih i dokumentarnih filmova.
Ovo je u razgovoru za SrpskaCafe istakao direktor Banskog dvora Mladen Matović. Večerašnjim koncertom Stefana Milenkovića i Slobodana Trkulje biće ozvaničen kraj radova na obnavljanju fasade Banskog dvora.
– Prije fasade u potpunosti je saniran i obnovljen krov kojim je riješen dugogodišnji problem prokišnjavanja. Stolarija, baš kao i ona prvobitna, urađena je od čamovog drveta, te poboljšana termoizolacionim staklom. Uzorci od starof maltera (devet uzoraka) uzeti su da bi bili izdvojeni dijelovi originalne boje, a na osnovu postojećih figura napravljeni su kalupi za one koje već postoje. Urađena je restauracija 82 kapitola i svih ulaznih vrata, a uz to Banski dvor je dobio i dekorativnu rasvjetu – kazao je Matović.
o Koliko je para utrošeno na renoviranje Banskog dvora?
– Za sve aktivnosti i ovu najzahtjevniju fazu u proteklom periodu utrošeno je oko tri miliona maraka.
o Da li je preostalo novca koji je predviđen za obnovu Banskog dvora i za šta će biti utrošen?
– Za ovu najsloženiju etapu rekonstrukcije Banskog dvora obezbijeđena su sredstva u iznosu koji je bio potreban za radove na krovu, fasadi, stolariji i dekorativnoj rasvjeti. Sad su stvoreni preduslovi da se započne sa realizacijom etapnog saniranja enterijera, uz istovremeno promišljanje šta bi se to novo moglo pokrenuti u Banskom dvoru u programskom i konceptualnom smislu. Sredstva za ovu namjenu bi se trebala obezbijediti iz budžeta Grada Banja Luka, a pored toga tražiće se i drugi eksterni izvori finansiranja ovih aktivnosti.
o Da li je tačno da su svi prozori Banskog dvora bili različite dimenzije?
– Da, to je jedna od zanimljivosti i specifičnosti na zgradi Banskog dvora sa kojom su izvođači radova uspješno izašli na kraj.
o Kakva će biti sudbina nekadašnje „Milutinove kafane“ i kafića „Lav“?
– Banski dvor u ovom trenutku nema ni pedalj neiskorišćenog prostora, ali možemo konstatovati značajnu kvadraturu nefunkcionalnog prostora koji iziskuje posebnu pažnju i sanacioni tretman da bi se moglo razmišljati i o stvarima kao što su ugostiteljski sadržaji.
Smatram da u tom nekom hodogramu aktivnosti prvo trebamo rješavati neke bazične stvari i fokus prebaciti na oživljavanje novih prostora za kulturne namjene, ali nikako u svemu tome ne propustiti priliku da na kraju u okviru Banskog dvora dobijemo mjesto i ugostiteljski kutak koji uz odgovarajući koncept može postati duša ustanove kao što je nekada bila kultna kafana „Kultura“.
o Otvorili ste vrata Banskog dvora za sve. Džaba. Kako ćete ostvariti dodatne prihode?
– Moram da ponovim po ko zna koji put da se u javnosti i kontaktu sa medijima u protekle dvije godine maksimalno trudimo da se napravi jasna distinkcija između programa Banskog dvora u vlastitoj produkciji u odnosu na programe koje organizuju drugi organizatori kroz jednokratni zakup naših prostora.
Takođe značajan dio programa koji se realizuju u Banskom dvoru su programi koji su u kalendaru kulturnih događaja od interesa za grad i mi smo kao javna ustanova kulture grada Banja Luka u obavezi da im ustupimo prostor za njihove programske sadržaje. Kvalitet programa predstavlja prvi i osnovni kriterijum prilikom odabira i realizacije određenog programskog sadržaja u vlastitoj produkciji.
U protekloj godini Banski dvor je pokrenuo čak tri festivala i organizovao više od stotinu raznovrsnih (muzičkih, likovnih i književnih) programskih sadržaja u vlastitoj produkciji. Upravo zbog te učestale percepcije da je sve što se dešava u našoj ustanovi istovremeno i u organizaciji Banskog dvora mi se trudimo da istaknemo kvalitetne programe u našoj produkciji.
Kad su u pitanju prihodi Banski dvor ostvaruje prihode kroz izdavanje svojih prostora na jednokratno korišćenje, ali od 2017. godine nakon više od dvije decenije prihodi se ostvaruju i od prodaje ulaznica za one najreprezentativnije događaje čija organizacija iziskuje i visoke troškove, dok je većina drugih događaja u Banskom dvoru i dalje je besplatna za sve naše posjetioce.
Kupovina ulaznica je nešto što je svuda u svijetu potpuno normalno kada su u pitanju ozbiljni umjetnički sadržaji. Banski dvor kao javna ustanova kulture i u tom smislu veoma vodi računa da pri organizaciji koncerata u vlastitoj produkciji kroz menadžerske aktivnosti obezbijedi pristupačnu cijenu ulaznice za naše sugrađane.
o Da li je Kastel i dalje u nadležnosti Banskog dvora i da li je to opterećenje za Banski dvor?
Da, tvrđava Kastel je trenutno još uvijek pod upravljanjem Banskog dvora i od onog trenutka kad se Banski dvor vratio nekadašnjoj praksi organizovanja reprezentativnih kulturnih sadržaja moglo bi se reći da upravljanje tvrđavom u značajanoj mjeri opterećuje rad naše ustanove, jer Banski dvor ne raspolaže sa adekvatnim materijalnim i ljudskim resursima neophodnim za funkcionisanje tvrđave u njenom punom kapacitetu i u odnosu na potencijal koji ovo kulturno dobro nesumnjivo ima.
Raduje me činjenica da je Strategijom razvoja kulture Grada Banja Luka u dogledno vrijeme planirano formiranje i osnivanje samostalne ustanove kulture u okviru tvrđave Kastel što je po meni jedini ispravan put i način da se iskoriste sve mogućnosti ovog istorijskog i kulturnog blaga.
Goran Dakić / SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.