Društvo

Posljedice klimatskih promjena: Šest stvari koje će nestati sa Zemlje

Polako počinjemo da budemo svjesni da će, uslijed posljedica klimatskih promjena, mnoge stvari koje su nam neophodne nestati sa naše planete.


Vjerovatno ste čuli za nestašicu vode, ulja i medonosnih pčela, ali ima još stvari koje će vjerovatno nestati ili će način na koji mi upravljamo ovim resursima doprinijeti njihovom iskorjenjivanju.

Evo šest stvari kojih će biti sve manje:

Prostor u orbiti

Gotovo pola miliona predmeta kruži oko zemlje. Samo dvije hiljade predmeta su funkcionalni. To su sateliti koje koristimo za komunikaciju, navigaciju i za gledanje naših omiljenih serija. Sve ostalo su krhotine lansiranih raketa i dijelovi svemirskih letjelica koje su se sudarile.

Šta je tu problem? Spomenutih pola miliona predmeta su samo oni koje možemo da pratimo, a svakog dana sve više letjelica se lansira u svemir. Kako tehnologija napreduje, sve je lakše lansirati objekte u orbitu.

Iako je to dobro za nas, ne postoji “kontrola leta” u svemiru koja bi pratila sve te predmete koji kruže oko planete, a ni sistem za čišćenje orbite od bespotrebnih predmeta, koji zagađuju orbitu, nije osmišljen.

Što je veća gužva u orbiti, raste rizik od sudara tih predmeta čime bi bila izazavana velika šteta na mrežama koje su nam potrebne za komunikaciju i navigaciju, kao i meteorološke prognoze. Trenutno ne postoji rešenje za ovaj problem.

Pijesak

Vjerovatno se pitate kako je moguće da će nestati pijeska kada su pustinje i plaže pune ovog materijala?

Međutim, istina je da je pijesak jedan od najkorišćenijih čvrstih materijala na zemlji, pored šljunka, a priroda nije u stanju da se toliko brzo obnovi, piše u izvještaju Ujedinjenih nacija.

Pijesak nastaje hiljadama godina u procesu erozije, a koristi se svakog dana u izgradnji, filtriranju vode, čak i u proizvodnji stakla za naše prozore i mobilne telefone.

Gubitak pijeska prijeti veoma osjetljivom ekosistemu, a pojavile su se inicijative za globalni monitoring korišćenja ovog resursa kojeg ima sve manje.

Helijum

Dolazi vrijeme kada ćemo se osjetiti loše kada balon sa neke žurke odleti u atmosferu.

Helijim je ograničeni resurs, ovaj gas se nalazi duboko u zemljinoj kori i trenutno raspolažemo rezervama za narednih nekoliko decenija. Procjene su da će nestašica nastupiti za 30 do 50 godina.

Iako djeluje kao da će to samo pogoditi djecu koja vole balone na rođendanima, helijum je neophodan za funkcionisanje medicinske opreme, on se koristi za hlađenje magneta koji omogućavaju magnetnoj rezonanci da radi.

Ovi aparati su unijeli revolucionarne promjene u dijagnostiku i tretmana raka, kao i povreda mozga i kičme.

Banane

U lošijoj verziji naše budućnosti jedna od stvari koje će nam nedostajati su smutiji! Većini banana koje koristitimo prijeti gljivica Panamske bolesti.

Vrsta banane koju konzumiramo se zove Kevendiš i vodi porijeklo od jedne biljke koja je klonirana. Panamska bolest se vrlo brzo širi i može da zbriše sveukupni rod banana na svijetu.

To se već jednom desilo, pedesetih godina prošlog vijeka, ista ova bolest uništila je svjetski prinos banana, zbog čega su proizvođači prešli sa vrste Gros Majkl na Kevendiš.

Istraživači rade na razvoju novih vrsta koje su otporne na gljivicu, ali i dalje veoma ukusne.

Zemljište

Iako zemlje na našoj planeti ima na pretek, njen kvalitet je zabrinjavajući. Površinski sloj zemlje odakle biljke crpe hranljive sastojke je ugrožen.

Polovina sloja zemlje koji može da se koristi za uzgoj hrane nestala je u posljednjih 150 godina, procjene su organizacije WWF.

Potrebno je skoro 500 godina da se prirodnim putem formira 2,5 centimetra plodne zemlje.

Erozija, intenzivan uzgoj hrane, krčenje šuma i globalno zagrijavanje doprinose nestanku plodne zemlje.

Fosfor

Kad pomislite na fosfor, najvjerovatnije ne znate gdje se koristi ovaj hemijski element sem u šibicama. Neophodan je i za poljoprivredno đubrivo.

Iako bi bilo najbolje da se forfor vraća zemlji odakle je potekao, kroz biljni i životinjski otpad, on najčećše završava u morima i okeanima. Ako nastavimo da ga koristimo ovim tempom, procjenjuje se da imamo rezerve fosfora u rasponu od 35 do 40 godina, nakon čega smo u velikom problemu.

BBC

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Pitali ga šta misli o zabrani pušenja: Zaždit’ ću je čim dođe ravan (VIDEO)

DB

Zori Vidović i Vladi Đajiću najviša priznanja Doboja

DB

Ko je Dušan Obrenović koga je prebila tzv. kosovska policija?

DB

Nova kazna tzv. Kosovu: Zabranjene posjete kosovskih zvaničnika SAD

DB

Đajić: Radnici UKC RS bez zdravstvenog osiguranja zbog ranijih dugova

DB

Izlila se rijeka Brezna: Poplavljen put Banjaluka-Teslić (VIDEO)

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više