Inovacija proistekla iz Banjaluke, medicinsko pomagalo za ukapavanje kapi u oči, uspješno je prošla svoj put od ideje do serijske proizvodnje te se kroz nekoliko nedjelja očekuje da prvih 5 000 primjeraka nađe svoje mjesto na rafama apoteka u Srpskoj a potom se proširi i na teritoriju Balkana i Evropske unije.
O pomenutom pomagalu detaljnije je za SrpskaCafe govorio Slavko Grbić, poznati banjalučki hirurg i profesor, koji je jedan od najzaslužniji ljudi zbog čega ova inovacija nije ostala samo ideja na papiru.
– Svjedoci smo da brojni ljudi imaju problem sa ukapavanjem kapi u oči. Taj problem može da se odnosi na drhtaj ruke, nedostatak koncentracije itd. Kada se kap ne može sigurno ukapati u oko, postoji rasipanje kapi oko očiju čime je uvećan i utrošak hemijskih sredstava koje pomažu ljudima. Takođe, imate i problem nedovoljnog ili prekomjernog ukapavanja. To se desilo i mome ocu koji je nakon smrti majke ostao sam a zbog premora ruke nije bio u mogućnosti da adekvatno ukapava kapi u oči. On je smišljao kako da to najefikasnije uradi i došao do ideje za ovo sredstvo, koje mu je omogućavalo bezbjedno ukapavanje – ističe naš sagovornik.
S obzirom da je bio jako zadovoljan onim što je napravio, dodaje Grbić, otac je i patentirao svoj pronalazak, nazvan „kapalica“, u Patentnom zavodu BiH 2013. godine.
– Iza toga je formiran tim koji je učestvovao na takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju Republike Srpske te odnio pobjedu 2016. godine. Nakon tog događaja gostovao sam u medijima, nagovještavajući da će se ući u serijsku proizvodnju ovog medicinskog pomagala. To se i desilo. Očekivali smo da će se možda pojaviti mogućnost sufinansiranja iz RS, da će nam pomoći neka institucija ili subjekt, ali to se nije desilo. Samostalno smo smogli snage da obezbijedimo finansijska sredstva te smo ove godine dobili prve proizvode sa kojima smo jako zadovoljni. Uspjeli smo da sklopimo i pripremimo za prodaju na tržištu oko 5.000 primjeraka – kaže on te naglašava da je izuzetno važno što je ideja ponikla i kompletno realizovana u Banjaluci pronašla put, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
Grbić je, inače, poznati banjalučki hirurg koji je angažman na hirurgiji u gradu na Vrbasu započeo krajem 1989. godine.
– Tada sam kao doktor medicine sa završenim stažiranjem i položenim stručnim ispitom došao na banjalučku hirurgiju, volontirao, a potom i zaposlio na odjeljenju torakalne hirurgije, koja je kasnije postala klinika. Na pomenutom mjestu se nalazim već 30 godina. U svom razvojnom putu sam prešao sve etape, od volontera, preko sekundarca, specijalizanta, specijaliste opšte hirurgije, subspecijaliste opšte hirurgije i primarijusa, čime sam u stručnom smislu stekao sva zvanja i znanja za obavljanje najsloženijih poslova u domenu torakalnog hirurga. U toku svih ovih godina uradio sam ogroman broj najsloženijih operacija od kojih su mnoge bile prvi put urađene u Republici Srpskoj i BiH a mogu se pohvaliti da imam i jednu, složenu operaciju želuca, koja je urađena po prvi put na cijelom Balkanu. Ono što danas najviše radim su operacije štitne žlijezde, pluća i djelimično dojke – navodi naš sagovornik.
I razvojni put kao profesora je, kaže Grbić, tekao spontano.
– Devedesetih sam započeo rad u srednjoj medicinskoj školi kao profesor hirurgije a paralelno sa tim upisao magistarske studije, položio magistarski ispit i magistrirao 1998. godine. Dvije godine kasnije sam započeo rad na doktoratu koji sam krunisao svojim originalnim radom 2007. godine, kada sam postao doktor medicinskih nauka a godinu dana kasnije dobio i zvanje docenta te vanrednog profesora prije pet godina. Rad sa studentima mi je uvijek bio inspiracija i brojne su generacije kojima sam bio asistent, nastavnik i ispitivač na ispitu hirurgije. To je ono čime se bavim u naučnom smislu. Imam ogroman broj radova na temu brojnih operacija koje sam radio, studije koje smo radili vezano za naš operativni program – kaže naš sagovornik.
Uspio je, kaže, sa svojim timom u naučnom smislu postići maksimum koji je moguć na teritoriji Republike Srpske.
– Ono što je limitirajući faktor za ozbiljno bavljenje naukom na našem terenu su nedostaci laboratorijskih poslova i radova jer da bi se ozbiljno bavili naukom moraju postojati preduslovi, ozbiljne laboratorije i ozbiljna finansijska sredstva koja ne postoje u Srpskoj. Naš naučni rad je uvijek deskriptivni, opisivajući, a ne pravi istraživački rad. Govorim za nauke koje nisu društvene, u kojima su neophodni eksperimenti. Ozbiljni pristupi nauci u Srpskoj su neizvodivi. Da bi se time bavili društvo mora biti izrazito bogato ali i svijest mora biti na visokom nivou. Sa treće strane, moramo imati ljude koji će se uključiti u takav rad. Nažalost, svjedoci smo da sredstava nema, država je ušla u fazu finansijskog ropstva. Nema ni svijesti, jer kada bi pristupili bilo kojoj instituciji i rekli da u okviru nekog instituta želite da izvršite ispitivanje koje će koštati 500 000 ili milion maraka oni bi rekli da ste na granici ludila. I treće, sa kim ćete to raditi? Mi se zavaravamo da imamo veliki broj stručnjaka. Vezano za polje kojim se ja bavim, torakalna hirurgija, hirurgija grudnog koša, broji četiri specijaliste u čitavoj Republici Srpskoj. I od nas četvorice trebate naći nekoga da se bavi naukom. Kada bi se sva četvorica željela baviti naukom to je mali broj, a nije za očekivati da bi se svi htjeli njom baviti jer ona podrazumijeva ogromno odricanje u korist budućnosti koja će doći nekada – kaže naš sagovornik.
Kaže da i kao doktor i kao profesor, uviđa ogroman problem odlaska stanovništva iz Republike Srpske, što ga posebno zabrinjava.
– Iseljavanje svi osjećamo. Cijele porodice se dižu i odlaze. Taj negativan trend se dešava i ja imam utisak da se pojačava. Dolazeći na ovaj razgovor sreo sam našu medicinsku sestru koja mi je rekla da ona, suprug i dvoje djece ovih dana napuštaju Srpsku. Masa je ljudi sličnih njima, koji su prodali svu imovinu koju su posjedovali ovdje i definitivno otišli. Osjećamo to i po broju upisanih, i đaka po školama, kao i upisu na fakultete. Dolazimo u situaciju da neki fakulteti imaju viška prostora jer nemaju koga više upisivati. Taj negativan trend odlaska pretežno mladih ljudi, ali i ne samo njih, se nastavlja, a pitanjem kako to zaustaviti niko se ozbiljno ne bavi. Čak se ponekad stiče utisak da nekima i odgovara da ti mladi ljudi napuštaju ovu državu. Ovim trendom imamo sve manju i lošiju perspektivu da napredujemo i nešto značajnije uradimo u budućem periodu. Bojim se da će veoma brzo doći momenat da nećemo više imati majstore da nam poprave vodu, auto, doktora da nas liječi, pogotovo po manjim mjestima – ističe Grbić.
Dodaje da se ne može izolovano pričati o neophodnim promjenama u zdravstvu i obrazovanju jer su, iako izuzetno značajne oblasti, i dalje samo tačkice u cjelokupnoj društvenoj klimi, koja mora da se mijenja.
– Odlazak ljudi, a ima i onih koji odlaze nekoliko godina pred penziju, je inspirisan sveopštim nezadovoljstvom situacijom u Republici Srpskoj. Svojevremeno smo imali tu priču da su ljudi nezadovoljni platom, pa statusom i sl. Rekao bih, ipak, da su nezadovoljni cjelokupnom situacijom i životom na ovom prostoru. Vlast bi definitivno morala da se pogleda u oči. Ljudi koji rukovode Srpskom moraju stati pred ogledalo i iskreno sebi reći koliki je njihov udio u tom negativnom trendu i šta su uradili na poboljšanju opšte klime. Jer nijedan izdvojeni segment koji bi mi popravili a da ne popravimo opštu situaciju u društvu ne bi doveo do zaustavljanja ovog negativnog trenda. Sa sruge strane, ovo je na neki način i utopistička misao jer onaj ko je dugo radio na pravljenju ovog negativnog trenda ne vjerujem da se može sam pogledati u ogledalo i reći „dosta je , sada ćemo drugačije“ – kaže naš sagovornik.
To je i jedan od razloga, dodaje, zašto je uplovio u političke vode i preuzeo vođenje Gradskog odbora opozicionog SDS-a u najvećem gradu Srpske.
– Politika je nešto čime nisam planirao da se bavim. Međutim, u spletu okolnosti a i nošen onom idejom da je čovjek političko biće ipak sam promijenio mišljenje. Dakle, ogromno nezadovoljstvo koje sam vidio u ljudima koje poznajem a i u meni samom je razlog zašto sam se angažovao. Ušao sam, sa druge strane, i u zrele godine kada mislim da i na ovom planu mogu da dam svoj doprinos – zaključio je Grbić.
SrpskaCafe.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.