Sudeći po najavama, Amerika bi mogla doživjeti najžešći „moralni“ udarac u lice, i to od doskorašnjeg saveznika — Turske: Optužbu da su izvršili genocid nad Indijancima.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da turski Parlament može usvojiti rezoluciju o genocidu nad Indijancima za vrijeme američke kolonizacije, kao odgovor na usvajanje rezolucije američkog Senata o genocidu nad Jermenima za vrijeme Osmanske imperije.
Usvajanje takve rezolucije protiv velesile koja sebi daje za pravo da vojno interveniše pod izgovorom sprečavanja humanitarnih katastrofa izgleda da bi ozbiljno narušilo „moralni kapital“ SAD, posebno što bi je usvojio Parlament jedne NATO zemlje.
„Usputni“ genocid nad Indijancima
Međutim, istoričar Predrag Marković kaže za Sputnjik da pomor Jermena u Turskoj i Indijanaca u Americi nisu isti slučajevi, jer u slučaju Indijanaca nije postojala genocidna namjera, dok je u slučaju Jermena postojala loša namjera Otomanskog carstva prema tom narodu.
– Nad Indijancima je obavljen genocid ’an pasan‘ — bez jasne namjere da se neki narod uništi. To je bila usputna posljedica kolonizacije bijelaca. Oni kažu da je to usputna posljedica evakuacije kroz pustinju, međutim, činjenica da vi pošaljete cijeli jedan narod na marš kroz pustinju i pustite divlja plemena da muče, ubijaju i zlostavljaju ljude — to je ipak neka vrsta namjere. Jer za genocid je najbitnija namjera države. To je ono što razlikuje genocid od običnog ratnog zločina – ističe Marković.
Prema njegovim riječima, posljedice koje su doživjeli Indijanci od bijelih kolonizatora u Americi su, ipak, drugačija stvar, što potvrđuje i slučaj Havaja, gdje su domoroci stradali od bjelačkih zaraznih bolesti koje su krajem 19. vijeka donijeli američki doseljenici.
Rusija, kao svijetli primjer
Zanimljivo je, dodaje naš sagovornik, da se Rusija pokazala kao izuzetak od ostalih velikih imperija, jer u slučaju Rusije većina tih domorodaca u Sibiru, na dalekom sjeveru i u centralnoj Aziji ne samo da su preživjeli, već im je Rusija stvorila institucije kao što su školstvo, autonomija i tako dalje.
– Tako da, u tom smislu, velike imperije mogu da se ugledaju čak i na carsku Rusiju, a kamoli na socijalističku, koja je faktički ni iz čega pravila institucije za te domorodačke narode kojima je vladala – kaže Marković.
Turska riječ — inat
Kada je riječ o razmjeni „genocidnih rezolucija“, sagovornik Sputnjika smatra da, čak i ako se usvoji rezolucija u turskom Parlamentu, to ne bi imalo nikakav međunarodni značaj.
– To je, prosto, jedan inat, da upotrebimo tursku riječ, i ne bi imao nikakvih posljedica. Jer prvo, tu je taj problem što se 19. i 20. vijek razlikuju po koncepciji ljudskih prava. U 19. vijeku ona još nije bila tako izgrađena, a jermenski genocid se dešava već u vrijeme kada postoji koncept zaštite ljudskih prava – zaključio je Marković.
Senat Kongresa SAD usvojio je ranije ove nedjelje rezoluciju o potrebi da se zvanično prizna i pamti genocid nad Jermenima.
Krajem 19. i početkom 20. vijeka Osmansko carstvo vršilo je redovne progone Jermena. Konkretno, 1915. godine je, prema podacima brojnih istoričara, ubijeno više od 1,5 miliona Jermena. Genocid nad jermenskim narodom u Osmanskom carstvu priznale su 23 države, kao i Evropski parlament i Svjetski savjet crkava.
Procjenjuje se da je u vrijeme Kolumbovog dolaska na američki kontinentu živjelo od deset do sto miliona Indijanaca. Danas ih u SAD ima oko 2,9 miliona.
Sputnik
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.