Stojim raspet između smirene djedove vatrice, koja postojano gorucka u tamnoj dolini, i strašnog blještavog mjesečevog požara, hladnog i nevjernog, koji raste nad horizontom i silovito vuče u nepoznato, napisao je svojevremeno Branko Ćopić, nagovještavajući ono što će rezultirati skokom s Brankovog mosta jednog prohladnog marta 1984. godine.
Ipak, kao što bi rekao Brana Petrović u stihovima posvećenim Bohumilu Hrabalu, “nije lijepo reći da je Pao za gospodina koji je Odleteo”… Možda je Branka Ćopića u smrt i mnogo ranije odvela “Jeretička priča”, ali mu je besmrtnost obezbijedilo veliko književno djelo i čista krajiška duša.
U prve dane nove godine sjećamo se da je rođen prije sto pet ljeta, 1. januara 1915. godine, u Hašanima, pod Grmečom. Odatle je, iz naručja djede Rade (o kojem je toplo govorio u mnogim djelima) i krenuo u svijet jedan od najomiljenijih dječjih autora. Posijle Kočića i Ive Andrića, već prvim literarnim radovima nametnuo se kao pisac nove Bosne čiji će se realizam od početka prožimati snažnim lirizmom, spontanim humorom i satiričnom gorčinom…
Da li smo danas, tri i po decenije poslije Ćopićeve smrti, pomalo počeli da zaboravljamo ne samo veličinu njegovog djela nego i udjela u jednom, kako se čini, mnogo poštenijem i naivnijem vremenu? Nekada nezaobilazni dio školske lektire, u savremenim čitankama skrajnut je i potisnut drugim autorima, temama, novim jezikom i tehnologijama. “Orlovi rano lete” obavezna su lektira svih šestaka, ponegdje su u programu osnovnih škola i “Bašta sljezove boje” i “Doživljaji Nikoletine Bursaća”, a u pozorištu ga ima malo i sporadično.
– Mislim da je njegov posljednji javni nastup bio na dodjeli nagrade za mlade, koja će se kasnije nazvati Ćopićeva, a ja sam imao čast da budem jedan od prvih dobitnika. Zaplakao se dok je kazivao stihove iz čuvene pjesme “Mala moja iz Bosanske Krupe”. Vidjelo se da se s njim nešto dešava. Teatar za djecu uvijek bi trebalo da ima Ćopićeva djela na repertoaru. Zato u “Buhi” igramo “Magareće godine”, dok sam bio u “Pinokiju” radili smo “Ježevu kućicu”- prisjeća se Igor Bojović, dramski pisac i upravnik Pozorišta “Boško Buha”.
Bojović ističe da veliki pisac zaslužuje da ga više ima u pozorištu, posebno za djecu. Razloge za “odsustvo” objašnjava upravničkom inercijom. Često se na scenu stavlja čitav niz sličnih djela i autora, pa se veliki pisci poput Ćopića i zaborave.
– Mi koji smo uz njega odrastali treba i da ga vratimo na scenu. Volio bih, na primjer, da vidim “Doživljaje Nikoletine Bursaća”, ma kako danas imali naivnu konotaciju kao literatura koja ne pripada našem dobu. Ali, nije tako. Ona je svevremena… S druge strane, drugačiji su danas komadi, predstave, filmovi. Primjera radi, “Otpisane” niko više ne gleda kao beogradske ilegalce, partizansku priču, već kao neku vrstu vesterna! Njihovi junaci su poprimili mitske razmjere i niko ih ne posmatra sa ideološke ili političke distance. Slično je i sa Ćopićem. U njegovom djelu je vječita dobrota i bezazleni humor koji nose, velika ljubav prema djeci, kao i ljubav prema svijetu i životu, uopšte – kaže Bojović.
Prof. dr Staniša Tutnjević ističe da je u “okolnostima današnje državne organizacije bivšeg jugoslovenskog kulturno-književnog prostora i tržišnih uslova primijenjenih i na književnost, Ćopić možda samo manje vidljiv jer je produkcija zbog labavih kriterijuma i jeftine štampe daleko obimnija nego u vrijeme kada je bio najčitaniji jugoslovenski pisac”:
– Ćopić se danas, shodno suženom književnom tržištu, izdaje u manjim tiražima, štampaju se njegova pojedinačna i izabrana djela. Zastupljen je u svim značajnijim edicijama srpske književnosti, dosta škola nosi njegovo ime i gaji uspomenu na njega, a pri SANU djeluje Zadužbina Branka Ćopića koja dodjeljuje književnu nagradu sa piščevim imenom. Na kraju, o dubini koju Ćopić zauzima u našoj kolektivnoj svijesti, najbolje svjedoči da je već postao junak i jednog, nedavno objavljenog romana (“Republika Ćopić” Vuleta Žurića), što je rezervisano samo za rijetke svjetske i malobrojne domaće pisce.
Novosti
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.