Gradić Šengen je do 14. juna 1985. bio poznat po vrhunskom vinu, a nakon tog datuma, kao simbol ujedinjene Evrope. U ovog gradiću u državi Luksemburg potpisan je sporazum o slobodnim granicama između tada tek pet država Evrope: Luksemburga, Francuske, Njemačke, Belgije i Holandije.
Šengenski sporazum, koji je po ovom gradiću dobio ime, potpisan je na brodu “Princeza Mari Astrid”, na rijeci Moze.
Faksimil Šengenskog sporazuma, kao prvi korak ka osnivanju Šengenske zone, čuva se u muzeju koji je napravljen u tu čast. Svjedoči o prošlim vremenima kada su između država članica EU postojale granice, carinici, rampe…
– Šengen je na početku bio simbol slobodnog kretanja ljudi, jer je postalo veoma lako doći iz jedne zemlje u drugu bez pokazivanja pasoša i čekanja u redovima na grancii. Ali mnislim da je danas on mnogo više od toga, on je mnogo više simbol evropskih integracija. S jedne strane, veoma je lako prelaziti granice, a sa druge, lako je približiti se drugoj naciji i upoznati je, što je veoma važno – objašnjava Martina Kneip, direktorka muzeja.
Ona napominje da je prije sporazuma, ideja o slobodnom prolazu kroz granice Evrope bilo nezamislivo i smatrano utopijom. Čak i kada je potpisan, bilo je riječi kako ideja koju propagira, neće potrajati.
Šengen ima oko od 5 000 stanovnika, ali broj posjetilaca daleko premaši tu brojku. U ovogm gradiću na jugoistoku Luksemburga žive ljudi iz raznih krajeva Evrope i svijeta. Kao mjesto potpisa izabran je zbog blizine Njemačke, Francuske i zemalja Beneluksa. Okružen je šumama, brdima i vinogradima.
Važan dan za Šengen je 3. oktobar kada se svake godine obilježava kraj berbe grožđa. Tada se organizuje festival Hunnefeier.
Šengenski sporazum iz 1985. godine bio je prvi korak ka ukidanju unutrašnjih granica Evropske unije. Naredni sporazum, kojim su definisani pravni tehnički detalji buduće carinske unije potpisan je 19. juna 1990. godine. Stupio je na punu snagu 1995.
CdM
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.