Po svim prognozama i projekcijama prije pandemije virusa korona, u Bosni i Hercegovini se u periodu 2020-2022. godina očekivao osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji imala centralnu ulogu.
I prognoze u oblasti tržišta rada za ovaj period bile su vezane za taj očekivani ekonomski rast u regionu, te EU, što je trebalo imati pozitivne posljedice na zaposlenost i plate. Ali sve to sada je, praktično, palo u vodu.
– Povećanje izvoza i investicija u BiH trebalo je da otvori mogućnost za zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta. Uz pozitivna dešavanja u oblasti industrije, trgovine, ali i određenih usluga trebalo je da se stvore realni uslovi za rast broja zaposlenih. Na osnovu toga, bilo je planirano da se ukupan broj zaposlenih u BiH u periodu 2020-2022. godine poveća za 2,9-3,1 odsto godišnje. Uz povećan obim poslova i uopšte bolju poslovnu klimu očekivao se i rast neto plata od 3,2-3,4 odsto g/g – navodi se u nacrtu dokumenta “Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu” koji je u junu pripremilo Ministarstvo civilnih poslova.
Međutim, posljednja dešavanja vezana za pandemiju virusa korona će, konstatuju, vjerovatno imati negativne efekte na privredu BiH, a samim tim i na tržište rada.
– Usljed pandemije Covid-19, očekuje se smanjenje bruto društvenog proizvoda BiH u 2020. Što se tiče prognoza, Svjetska banka u izvještaju ističe da korona kriza ima direktan i indirektan efekt na BiH. Što se tiče direktnog efekta, on će se odraziti u povećanom deficitu i značajnom padu bruto domaćeg proizvoda, a indirektni efekti će zavisiti od brzine oporavka unutar EU, koja je glavni ekonomski partner BiH i drugih zemalja regiona. Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a suočena je sa mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta.
Procjenjuje se da će se efekti osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga – navodi se u dokumentu.
Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika na svim nivoima vlasti učiniti za prevazilaženje ove epidemije.
SrpskaInfo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.