Na našoj planeti danas živi 7,98 milijardi ljudi. Nikad ranije u istoriji nije tako mnogo pripadnika vrste Homo sapiens hodalo Zemljom, niti je imalo tako dug životni vijek. Današnja populacija, zapravo, predstavlja čak sedam odsto svih ljudi koji su ikada živjeli.
Procjenjuje se, naime, da je od prvih pripadnika naše vrste, prije 50 000 godina, pa sve do 2018. godine na planeti Zemlji ukupno živjelo oko 108,8 milijardi ljudi. To znači da je svaki četrnaesti čovjek koji je ikada postojao danas živ.
Kako se došlo do ove procjene?
Brojnost ljudi očigledno ubrzano raste, ali se brzina demografskog rasta mijenjala sa epohama – sa klimom, epidemijama, ratovima. Pouzdani podaci o tome nisu poznati, tako da se ovakav zadatak ne može nedvosmisleno riješiti. No, procjena o broju ljudi koji su ikada živjeli se ipak može napraviti, ali uz dvije prethodne pretpostavke – koliko dugo naša vrsta postoji i kolika je prosječna veličina ljudske populacije bila u nekom periodu. Na osnovu toga, uz malo računa, dobije se da je na Zemlji živjelo 108 470 690 115 ljudi.
Ovu, najpoznatiju procjenu ove vrste napravila je organizacija „Population reference biro“ (PRB) iz Vašingtona u SAD, uz ogradu da je takva procjena „pola nauka, a pola umjetnost“. PRB je prvi sličan proračun napravio još 1995. godine, da bi, usljed velikog interesovanja, procjenu unaprijedili prvo 2002. a potom i 2011. godine.
Prva pretpostavka je vezana za to koliko dugo postoji Homo sapiens. Na osnovu dostupnih paleontoloških i genetičkih nalaza, PRB je računao s tim da naša vrsta postoji od prije 50 000 godina. To ne znači da ljudi možda nisu postojali i ranije, ali sudeći prema svim hipotezama, nema sumnje da nisu nastali kasnije.
Preci čovjeka, različite vrste roda Homo postoje već nekoliko miliona godina, neke su živjele i paralelno sa ljudima, a neki noviji nalazi prvih ljudi su datirani i na prije 150 000 godina. Međutim, brojnost prvih ljudi je tako mala da zapravo ta razlika u odnosu na prije 50 000 godina ne utiče značajno na ukupan rezultat.
Istorijski i arheološki nalazi ukazuju na to da se oko 8 000 godina prije nove ere, s početkom poljoprivredne revolucije, pripitomljavanja prvih žitarica i životinja, ljudska populacija razmnožila i da je na planeti živjelo oko pet miliona ljudi. Smatra se da je u ovoj epohi smrtnost novorođenčadi bila 500 na 1 000 rođenih, zbog čega je populacija rasla vidno brže, ali i dalje izuzetno sporo.
Na početku naše ere, u zenitu Rimske imperije, na svijetu je najvjerovatnije živjelo oko 300 miliona ljudi (oko 45 miliona u samom Rimskom carstvu), dok je oko 1 650. godine, uoči novog vijeka, na svijetu bilo ne mnogo više od 500 miliona ljudi, a tako mali priraštaj je posljedica strašnih epidemija tokom srednjeg vijeka. Međutim, s razvojem medicine, uslova života i tehnologijom, ljudska brojnost ubrzano raste.
Broj ljudi će tako stići do prve milijarde sredinom 19. vijeka, usred industrijske revolucije, a 150 godina kasnije do svih sedam milijardi ljudi. Uz pretpostavku da je broj rođenih na 1 000 ljudi postepeno opadao sa svim ovim epohama i uz još malo statistike, izračunato je da je na svetu ukupno živjelo 108,8 milijardi ljudi.
Direktno
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.