Izdvajamo

Dan kada je Andrić pobijedio Tolkina u trci za Nobela

Srpskom književniku Ivi Andriću je 10. decembra 1961. godine uručena Nobelova nagrada za književnost, koju je primio na svečanosti u Stokholmu pred 700 zvanica i švedskom kraljevskom porodicom u dvorani Koncertne palate Švedske kraljevske akademije.

Za Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine, bilo je predloženo pedesetak autora. Pored Ive Andrića u konkurenciji su bili i Tolkin, Lorens Darel, Robert Frost, Alberto Moravia, Džon Stajnbek i mnogi drugi.

Prema obrazloženju Nobelovog komiteta, Ivo Andrić odnosi pobjedu za “epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje”. Njegovo umijeće ostavilo je utisak na sve članove žirija, čime je donio prvu i jedinu nagradu ove vrste za Jugoslaviju.

Poslije osvajanja ovog priznanja Andrićeva djela se štampaju na preko 30 različitih jezika. Da ironija bude veća, tek 11 godina kasnije nagrađeni pisac osvaja svoju jedinu Vukovu nagradu.

Sa druge strane, budući holivudski miljenik Džon R.R. Tolkin, iste godine ostaje bez najvećeg književnog priznanja. Tolkin je za Nobelovu nagradu predložen od strane kolege, Klajva Luisa pisca “Ljetopisa Narnije”.

Ipak, Tolkin sa “Gospodarom prstenova” nije ostavio dobar utisak na žiri, a njegovo kapitalno djelo okarakterisano je kao “drugorazredna proza”. Andreas Osterling, jedan od članova žirija, zabilježio je:

— Roman ni na koji način nije po meri pripovedanja najvišeg kvaliteta – naisao je u napomeni.

Svakako, među onima koji daju završnu riječ bilo je poštovalaca Tolkina, ali njegovo najpopularnije djelo epske fantastike nije svrstano u istu kategoriju sa senzibilnim Andrićevim umijećem. Tolkinova trilogija, koja je među fanovima uglavnom imala mlađe čitaoce, nije smatrana vrhunskim ostvarenjem od strane Nobelovog komiteta koju su činili brojni svjetski priznati autori.

Iste godine Frost je odbačen zbog “poodmaklih godina”, Darel zbog opsesije erotikom, a Moravia kao monoton.

“Krunisanje” Andrića

Desetog decembra, Ivo Andić je stupio na raskošnu scenu, našavši se pred 700 zvanica pseudobaroknog Koncert-hola, koji je već bio i novogodišnje ukrašen, naveli su novinari tog doba.

U tom polubajkovitom ambijentu fanfare su označile dolazak švedskog suverena Gustava Adolfa Šestog, kraljice Luize i članova kraljevske kuće.

Te godine, predsjednik Nobelove fondacije nije se libio da kritikuje svijet koji je u neprekidnoj trci u naoružavanju, u kojem jedni žive u izobilju dok su drugi u stalnom egzistencijalnom balansiranju.

Dobitnik Nobelove nagrade za kljiževnost Ivo Andrić predstavljen je sljedećim riječima:

– Andrić nosi u sebi mnogo nježnosti za ljude, ali ne uzmiče pred strahotama, niti pred nasiljem, koje u njegovim očima potvrđuje stvarnost zla. On je pisac koji je majstor jednog sasvim ličnog, originalnog kruga motiva. On otvara jednu dosad nepoznatu stranicu svjetske hronike i obraća nam se iz dubine napaćene narodne duše Južnih Slovena.

Andrić je potom primio povelju izrađenu za tu priliku, na kojoj su zlatotiskom ispisani podaci o laureatu i sastavu Nobelovog komiteta koji je donio odluku o nagradi, kao i sam tekst odluke sa obrazloženjem na švedskom jeziku.

Diploma je sačinjena od pergamenta kaširanog na dasci presvučenoj plavom kožom i sastoji se iz dva dijela.

Piscu je uručena i zlatna medalja sa Nobelovim likom na aversu, bareljefom mladića koji pod lovorom zapisuje pjevanje muza na reversu, na kojem je i stih iz šestog pjevanja Vergilijeve Eneide: “Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima”, kao i Andrićevo ime.

Laureat je dobio i novčani ček Skandinavske banke na 250 000 švedskih kruna (tu svotu je ustupio za unapređenje bibliotekarstva u tadašnjoj SR BiH).

SrpskaCafe

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Dječak porijeklom iz Srbije poginuo u zemljotresu

DB

Dodik: Risto Zarić prijedlog Srpske za rukovodstvo OBA

DB

Tim za spasavanje iz Brčkog otputovao za Tursku: Daćemo sve od sebe

DB

Osmijeh za život: Sreća dječaka izvučenog ispod ruševina (VIDEO)

DB

Herš: Bajden lično naredio miniranje “Sjevernog toka 2”

DB

Konzulat BiH u Istanbulu: Nekoliko naših državljana je tražilo pomoć

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više