Večera na Badnji dan jedan je od najstarijih božićnih običaja, a obilježava se u krugu najuže porodice. Na Badnji dan se posti, a uglavnom se jede riba, pasulj, kupus i suvo voće. Žene u kući mijese božićne kolače, torte i pripremaju prigodnu trpezu za Božić.
Prema običajima, ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Po badnjak idu muškarci iz porodice. Bira se obično mlad i prav cerić, a može i hrast. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru i siječe badnjak.
Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći u tri snažna udarca.
Ono što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada.
Kad se badnjak donese, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče, a onda se unese u kuću. Kasnije se u večernjim satima pali na kućnom ognjištu, kao simbol toplote koja grije i zbližava ukućane.
Na Badnje veče bi trebalo da ukažemo poštovanje i pozdravimo rođenje Isusa.
Uveče, uoči Božića, badnjak se unosi u kuću. Prvo se cjeliva i maže medom, a nakon toga se pali i počinje “džaranje”. To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena, najčešće uz riječi “koliko iskrica toliko srećica, koliko varnica toliko parica, zdravlja…”. To izgovara i položajnik koji ujutro na Božić prvi uđe u kuću domaćina i “džara” vatru.
Pečenica se unosi na ražnju. Uglavnom je dvojica nose, i jedan od njih prvo prelazi desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku čeljad rečima: “Dobro veče! Čestiti Božić, srećno Badnje veče!”
Domaćica i drugi ženski članovi porodice posipaju pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!”
Paganska vjerovanja naših predaka, pridavala su badnjaku natprirodna i božanska svojstva.
O tome svjedoče i riječi pjesme:
“Oj, badnjače, badnjače, ti naš stari rođače,
Dobro si nam došao i u kuću ušao!…
Ti nam Hrista objavljuješ, njega slaviš i kazuješ!
Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!…”
Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, kaže da su kao “Božić i Badnji dan”.
Prema vjerovanjima, na Badnje veče bi trebalo da praštate i mirite se, a na Badnji dan da vratite pozajmljeno.
Kako izgleda večera na Badnje veče?
Nakon unošenja badnjaka i slame svi ukućani stanu oko stola na kome je večera i pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sjednu za trpezu.
Večera mora biti posna, a najčešće se priprema prebranac, a uz to se postavlja kiseli kupus, salata, turšija, suve šljive, smokve, jabuke, bademi, lješnici, orasi…
Od svih praznika tokom godine, kao i tako raznovrsnih i lijepih običaja koji ih prate, Badnji dan i Badnje veče se izdvajaju po načinu svetkovanja, živopisnosti obrednih radnji i značenjima koja sadrži.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.