Planiranje u javnim preduzećima (JP) jako je loše, planovi se usvajaju dosta kasno i nisu u potpunosti usklađeni sa razvojnim i strateškim dokumentima, što se posebno odražava na investicije, dok izvještaji koji se rade u javnim preduzećima ne sadrže pouzdane podatke o realizaciji usvojenih planova poslovanja.
Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka na temu planiranja i izvještavanja u javnim preduzećima, a u kojem se ističe i to da su kapaciteti javnih preduzeća koji su angažovani na planiranju i izvještavanju nedovoljni, niti su organizovani na način koji osigurava efikasnost i kvalitet plana i izvještaja.
– Za značajan dio javnih preduzeća je karakteristično da posluju s iskazanim gubicima ili zanemarivom dobiti, zbog čega se ne može govoriti o njihovom rastu i razvoju. Iako Zakon o javnim preduzećima daje dobre polazne osnove za postizanje ekonomske učinkovitosti JP, poslovanje JP često je u javnosti percipirano kao neefikasno – istakli su revizori.
Kako se planira u javnim preduzećima možda najbolje pokazuje primjer “Autoputeva Republike Srpske”, koji su iz godine u godinu ponavljali planirane investicije.
– Od 12 planiranih investicionih projekata od 2016. do 2019. godine jedan projekat je završen, jedan je u završnoj fazi sa kašnjenjem od dvije godine, sedam projekata je u fazi pregovora i za tri projekta nije ništa urađeno – naveli su revizori.
Inače, prema podacima APIF-a, u Republici Srpskoj registrovano je 219 javnih preduzeća koja zapošljavaju više od 27 000 radnika i koja su raspolagala imovinom većom od 12 milijardi KM, a u toku 2019. godine imali su prihode od oko 2,9 milijardi.
Ono što je zanimljivo jeste da su se revizori uvjerili da zaposleni u javnim preduzećima jako dobro poznaju zakonske odredbe prilikom izrade planova poslovanja, ali da ih nisu uključivali u materijale. Kako su naveli sami ispitanici u javnim preduzećima, osnovni razlozi za loše izvještavanje i planiranje su to što nijedan organ preduzeća nije insistirao na tome da se rade svi zakonom predviđeni planski segmenti.
Revizori su skrenuli pažnju i na to da je još ranije i IRB RS ukazivao na nedostatke planova poslovanja JP i to da ti planovi poslovanja ne sadrže sve elemente propisane Zakonom o javnim preduzećima, posebno planski bilansi stanja i bilansi novčanih tokova. Takođe, i plan kadrova bio je u suprotnosti sa mjerama za izvršenje plana, pri čemu su mnogi predviđali rast broja zaposlenih uprkos zaključcima Vlade RS i ranijim analizama koje pokazuju da već postoji višak zaposlenih.
Saša Stevanović, ekonomista, kaže za “Nezavisne” da se prema javnom resursu mora odgovorno odnositi, te da se odgovornost i efikasnost cijene na osnovu informacija u finansijskim i revizorskim izvještajima.
– Efikasnost zavisi od postizanja jasnih i mjerljivih ciljeva koji su postavljeni pred uprave. Iako je teško planirati u vremenima neizvjesnosti, to je potrebno. Kao što reče američki general Ajzenhauer: “Planovi su ništa, a planiranje je sve”. Bez jasnih planova i ciljeva, neadekvatnog izvještavanja, upravljati je teško, a odlučiti još teže – rekao je Stevanović.
On ističe da cilj nije uvijek profit te da može biti i efikasna usluga ili zapošljavanje što više ljudi, očuvanje ekonomske supstance ili preuzimanje rizika i jasnog gubitka, ali koji je na dobrobit zajednice i društva.
– Javna preduzeća često postanu previše birokratizovana, što često onemogućava preuzimanje rizika na tržištu i kaskanje za konkurencijom privatnog sektora. Država je tradicionalno loš preduzimalac rizika ili postoje i rizici koje privatni sektor ne želi preuzeti i tu je onda potrebno da javni sektor preuzme taj rizik. Ali bez jasnog plana, sa lošim izvještajem, cijeniti efekte je nemoguća misija – zaključio je Stevanović za “Nezavisne”.
219 javnih preduzeća u RS
12 milijardi KM imovina
2,9 milijardi KM prihod u 2019.
27 000 radnika
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.