Nakon svakog jačeg potresa građani neumorno analiziraju seizmološke podatke koje im dostavlja Evropski-mediteranski seizmološki centar (EMSC). Međutim, podaci koje u prvi mah nađu su većinom ili netačni ili kasne.
Evropsko-mediteranski seizmološki centar, EMSC (European-Mediterranean Seismological Centre), je često na meti kritika jer im se web stranice i aplikacija LastQuake ruše od navale ulazaka na stranicu poslije nekog jačeg zemljotresa.
Zato su novinari tražili odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju o njihovom radu, kao i o tome zašto se njihove informacije o potresima ponekad razlikuju.
Ovu seizmološku službu često kritikuju jer svoje podatke o potresima objavljuje kasnije. Dio objašnjenja nalazi se u nedostatku finansijskih sredstava.
Popularnost aplikacije EMSC-a poraste svaki put kada se negdje dogodi jači potres, kao što je to prethodno bilo u Hrvatskoj i Albaniji, što znači da sistem mora podnijeti dodatno opterećenje.
EMSC je osnovan 1975. na preporuku Evropske seizmološke komisije s obzirom na to da je evro-mediteranska regija pokazivala potencijalno opasnu seizmološku aktivnost. Sjedište mu je u Brijer le Šatel, opštini na južnoj periferiji Pariza, a riječ je o neprofitnoj nevladinoj organizaciji.
Glavni sekretar EMSC-a Remi Bosu u razgovoru za Hinu objasnio je da im najviše nedostaje trajno finansiranje kako bi mogli pokriti plate, održavanje, te unaprjeđenje sistema. Uspješni su u sprovođenju evropskih istraživačkih projekata, ali takvi projekti ne finansiraju operativne troškove, jačanje tima i poboljšanje usluga pa su im za to potrebne donacije i sponzorstva.
– Kako bismo se mogli nositi sa velikim prometom, moramo refaktorizovati mnoge aspekte naših sistema u koje se nije dovoljno ulagalo zbog nedostatka finansijskih sredstava – objasnio je.
Ipak, prošle godine osigurali su trogodišnji program sponzorstva sa Fondacijom “SCOR pour la Science”, zahvaljujući čemu su počeli da ažuriraju sistem i podižu kapacitete.
– Nadamo se da će ovaj tok naknadnih potresa u Hrvatskoj biti zadnji koji je svjedočio kašnjenju LastQuakea – najavio je Bosu, dodavši da u budućnosti žele da ojačaju sistem i prošire ga tako da obuhvati i svijest i spremnost na potrese, a ne samo brze informacije.
Ljudi kao seizmološki senzori?
Što se tiče tajne uspjeha EMSC-a u brzini objave prvih informacija o potresima, Bosu je istakao da je njihov sistem jedinstven po tome što se ne bazira samo na seizmološkim podacima, već i na reakciji očevidaca na internetu.
Drugim riječima, aplikacija LastQuake pretvara korisnike u seizmološke senzore u stvarnom vremenu.
– Danas internet djeluje kao digitalni nervni sistem naše planete. Kada se nešto dogodi u fizičkom svijetu, to generiše signal na internetu. Na primjer, ako ljudi osjete podrhtavanje, neki od njih će pretražiti Google i kliknuti na našu web stranicu. Kad uočimo dramatičan porast broja posjetilaca, znamo da se osjetio potres – pojasnio je.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.