Igre na sreću, kao i mnoge druge vidove zabave, u Rusiju je uveo car Petar Veliki. Hazarderske igre su vremenom postale toliko popularne da je tokom 18. i 19. vijeka bilo čak i čudno da čovjek iz visokog društva ne igra karte. Puškin, Dostojevski, Tolstoj, Jesenjin samo su neki od ruskih pisaca i pjesnika koji su gajili strast prema kocki.
Osamnaesti i 19. vijek bili su epoha procvata kartaroških igara, a u njima su uživali kako obični ljudi, tako i brojni umjetnici, pisci i pjesnici. Neki su karte igrali radi dobiti, a mnogi su bili istinski robovi „crno-bijele“ strasti. Taj period je iznedrio čitavu plejadu poznatih kartaroša, od kojih su mnogi bili „ljudi od pera“. Zbog toga je ova strast našla široki odraz u mnogim književnim djelima.
Dekart – Kockar u teoriji i praksi
Veliki filozof, matematičar i naučnik Rene Dekart može se smatrati jednim od prvih teoretičara hazarderskih igara. Njegova naučna istraživanja ticala su se upravo pitanja koja čine osnovu kartanja. Dekart je proučavao ljudske reflekse, povezujući svoja znanja iz matematike, psihologije i fiziologije.
Zahvaljujući svojim teoretskim znanjima jednom prilikom je uspio da pobijedi u kartanju čak i čuvenog matematičara Bleza Paskala. Dekart je bio i strastveni ljubitelj ruleta, a njegov naučni odnos prema igrama na sreću donio mu je i brojne pobjede, odnosno uvećao njegove prihode. Njegova omiljena kartaroška igra bila je bakara.
Puškin – „širom Moskve poznati krupije“
Veliki ruski pjesnik Aleksandar Puškin, među čijim je brojnim djelima i novela „Pikova dama“, u velikoj mjeri inspirisana strašću prema kockanju i kartanju, obožavao je bridž. Njegova strastvena stvaralačka priroda nagonila ga je da rizikuje, te je samim tim, ruski književni klasik često imao velike gubitke na kartama.
Poznato je da je jednom kao ulog koristio čak i rukopis „Evgenija Onjegina“. Srećom, iako je dugo gubio tokom igre, sudbina je umiješala prste i buduće remek-djelo ipak nije dospijelo u tuđe ruke.
U sačuvanom policijskom spisku poznatih kartaroša iz 1829. godine Puškin je bio upisan pod brojem 36, uz napomenu: „širom Moskve poznati krupije“. Pošto se nije bavio primijenjenom matematikom, na spisku dugova koji su ostali iza Puškina nakon njegove smrti, veliki dio činili su oni koje je napravio kartajući se.
Dostojevski – Kockarski dug koji je iznjedrio remek-djelo
Fjodor Dostojevski je još jedan ruski književni genije koji nije imao mnogo sreće u kocki i kartama. Posebnu strast je gajio prema pokeru i ruletu.
Jednom prilikom, kada je tokom boravka u Vizbadenu, izgubio veliku sumu novca u kockarnici, bio je primoran da sa svojom izdavačkom kućom zaključi hitan ugovor o novom djelu, kako bi isplatio dug. Zahvaljujući tome riznica svjetske književnosti postala je bogatija za njegov roman „Kockar“. Pisac se tada našao u vrlo neprijatnoj situaciji, pošto je izgubio i miraz svoje voljene Poline Suslove. Priča o mladiću kome kockanje postaje smisao života u velikoj mjeri je inspirisana ličnim iskustvom pisca.
Ljubitelji kockanja – Od Tolstoja do Jesenjina
U igrama na sreću rado su učestvovali mnogi ruski pisci. Gavrila Deržavina pratila je velika sreća u kartama, tolika da je poznati pjesnik iz epohe klasicizma uspio da poveća svoje bogatstvo tako što je jednom prilikom, kada je uložio veliku sumu novca, uspio da dobije igru. Nasuprot njemu Ivan Krilov je u kockanju izgubio višegodišnji prihod.
Na listi brojnih ruskih pisaca i pjesnika koji su uživali u kartanju i ruletu su i Lav Tolstoj, Nikolaj Nekrasov, Sergej Jesenjin i Nikolaj Gumiljov.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.