TikTok izazov koji se sastoji u tome da dijete legne posred puta i izmakne se neposredno uoči dolaska automobila tek je posljednji u nizu opasnih i bizarnih izazova koji se šire društvenim mrežama, a na njih nisu imuni ni riječki osnovci.
Što iz preventivnih razloga, a što i zato što su se same susrele s djecom koja su pokušala da se dokažu u nekom od opasnih izazova, riječke škole u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju roditelje da obrate pažnju šta im djeca na društvenim mrežama rade i ozbiljno shvate opasnost koju izazovi sa društvenih mjera izazivaju.
Šefica Tima za psihološke krizne intervencije, psiholog OŠ “Podmurvice” Nada Kegalj, kaže da riječkim osnovcima za opasne igre i izazove nije potrebna inspiracija s TikToka, jer oni su osmislili vlastite.
– U Rijeci je popularna igra “škarice”, a sastoji se u izazovu da dijete pretrči dvosmjernu ulicu u trenutku kada njome iz oba smjera dolaze automobili. Takođe, nekada je bio izazov pretrčati preko pruge kada dolazi voz. Sada to više nije popularno, već je izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe voz. Naravno, na način da se stane što bliže uz voz. To sam saznala tako da sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano za dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očito ne treba Tik Tok da bi osmislili opasan izazov – rekla je, Kegalj za Novi list.
U Osnovnoj školi Srdči susreli su se s jednim izdvojenim slučajem takozvanog “izazova gušenja” (Blackout Challenge) s TikToka, a taj jedan slučaj bio je dovoljan da se upali alarm i pošalje upozorenje svim roditeljima.
Radilo se, kaže pedagog Aleksandra Smolić, o učeniku sedmog razreda koji je snimio izazov gušenja. Blackout izazov je igra padanja u nesvest. Ona već više od godinu dana kruži internetom, a sastoji se u tome da učesnici namjerno prekidaju dotok kiseonika, pokušavajući da izazovu osjećaj koji čovek doživi neposredno pred smrt, odnosno pred gubitak svijesti.
Riječ je o izazovu zbog kojeg je u Italiji preminula desetogodišnja devojčica, a potom i desetogodišnji dječak u Srbiji. Iako TikTok za svoje korisnike propisuje minimalnu starost od 13 godina, u pravilu u tu se društvenu mrežu uključuju i mlađi korisnici, a raspon godina, kaže Smolić, je šarolik.
– To kreće već od 4. razreda pa sve negdje do 7. razreda, dok osmaci pokazuju ipak određenu dozu ozbiljnosti. Radi se o ataku na mladu i nerazvijenu ličnost te se koristi potreba djece te dobi da se dokazuju pred svojim vršnjacima. Često je dovoljno samo osmisliti dovoljno bizaran izazov te ga plasirati toj populaciji koja ga je nažalost spremna izvršiti ne bi li imala priliku ostvariti kakav virtualan ili realan “lajk”. To je socijalni inženjering koji se vrlo opasno nameće najosjetljivijoj populaciji, a to su učenici. Primijetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune sumnji oko socijalnog statusa u razredu, te su zbog toga puno ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtuelno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtuelnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtuelno i stvarno nedjeljivi – pojašnjava Smolić.
Kegalj dodaje da se ovako opasnim izazovima može doskočiti samo razvijanjem kritičkog mišljenja, ali ne i zabranama, jer zabranjeno je voće najslađe.
– Samo djeca koja nauče kritički misliti, odgovorno se ponašati i promišljati moći će kvalitetno i sigurno odrastati – zaključuje Kegalj.
Izazovi s TikToka nisu jedine opasnosti koji vrebaju s društvenih mreža, jer kako ističe Kegalj, među osnovcima praćenje infuensera prava je pošast. Oni im savjetuju kako da bježe s nastave ili varaju, a anonimnim anketnim upitnikom koji je ispunilo 113 učenika 7. i 8. razreda, Kegalj je uočila da 87 odsto djevojčica i 67 odsto dečaka prati influenserske kanale.
Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki ni emocionalno zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom na to da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih uticaja. Neke osobine maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštovanje autoriteta, prkos, inat, neposlušnosti, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulsivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uslov za zdravo odrastanje. Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenseri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju.
Često su arogantni, puni sebe, oholi i bahati te su stvorili idealnu sliku o sebi, ali sliku koja nije realna. Influenseri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utiču na druge, dok su djeca ranjiva grupa.
– Ona su spužve – upozorava Kegalj.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.