Jedan do dva radna dana u sedmici ključ su srećnog života, pokazalo je istraživanje stručnjaka s Kembridža. Paralelno, Španija je posljednja u nizu zemalja koja će pokušati da skrati radnu sedmicu na četiri dana.
– Zašto mislimo da je 40 sati rada sedmično normalno? Na početku industrijske revolucije ljudi su radili 100 sati sedmično pa se s tim odavno prestalo – kaže profesor Brendan Burčel s Kembridž univerziteta, koji je vodio istraživanje.
Učestvovalo je 5 000 ljudi, a ispostavilo se da su najsrećniji oni koji rade honorarne poslove jednom ili dvaput sedmično.
– To je bilo neočekivano otkriće, jer smo pretpostavili da će maksimalni nivo dobrog života biti među onima koji rade tri ili četiri dana sedmično – konstatovao je profesor Burčel, a prenosi Daily Mail.
Međutim, dok ideja o radnoj sedmici koja će trajati kraće od vikenda zvuči kao naučna fantastika, u nekim zemljama se već testira skraćenje na četiri radna dana.
Ideja finske premijerke Sane Marin o skraćenju radnog vremena na šest sati dnevno (umjesto osam), odnosno četiri dana sedmično, privukla je dosta pažnje u Finskoj, ali i čitavoj Evropi. Marin je istakla da ljudi zaslužuju da provode više vremena sa svojom porodicom i voljenim, a da će uz fleksibilno radno vrijeme uspjeti u tome.
– Osim toga, moći se više posvetiti svojim hobijima i drugim aspektima svog života poput kulture – navela je Marin.
Finska je isprobala razne radne strategije tokom posljednjih nekoliko decenija, pa je, na primjer, još 1996. donijela akt o radnom vremenu koji je zaposlenima omogućio da svoje radno vrijeme rasporede u skladu sa svojim životnim stilom započinjanjem ili izvršavanjem svojih obaveza tri sata ranije ili kasnije od uobičajenog, podsjeća Forbes. Činjenica da je Finska već četvrtu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svijetu lako može da se poveže i s tendencijama u pravcu fleksibilnog radnog vremena.
Švedska je šestočasovno radno vrijeme testirala još 2015. godine u staračkom domu u Geteborgu. “Eksperiment” je pokazao da su zaposleni bili srećniji i zdraviji radeći dva sata manje za iste plate, međutim projekat je na kraju ispao preskupim i previše složen da bi mogao da se primeni širom Švedske. Pošto su zaposleni radili kraće, dom je morao da unajmi dodatno osoblje, pa su povećani troškovi učinili plan zasad neodrživim na širem nivou.
Međutim, to je samo navelo neke da porade na eventualnim preprekama, a vrijeme pandemije, koje je za mnoge promijenilo načine rada i poremetilo ravnotežu između posla i privatnog života, čini se kao dobra prilika da se još sličnih projekata isproba u praksi, zagovornici tvrde da bi dobitan model doprinio povećanju produktivnosti, poboljšanju mentalnog zdravlja radnika i borbi protiv klimatskih promjena.
“Unilever”, britanska multinacionalna kompanija, započela je test četvorodnevne radne sedmice na Novom Zelandu. Izvršni direktor kompanije Nik Bengs objasnio je da će plate ostati nepromijenjene, a da se neće produžavati radno vrijeme na dnevnom nivou kako bi se nadoknadio izgubljen dan.
– Ne želimo da naši zaposleni imaju duge radne dane, već da se unesu promjene u način njihovog rada. Proba će trajati godinu dana, nakon čega će kompanija procijeniti situaciju i razmotriti njeno uvođenje za svojih više od 150 000 zaposlenih širom svijeta – kaže Bengs.
Španija bi mogla da postane jedna od prvih zemalja na svijetu koja će isprobati na širem nivou četvorodnevnu radnu sedmicu, nakon što je vlada pristala da pokrene pilot projekat za kompanije zainteresovane za tu ideju.
Tačni detalji projekta nisu poznati, ali predloženo je da traje tri godine i da bude uloženo 50 miliona evra koji bi omogućio kompanijama da se nose sa skraćenim radnim vremenom uz minimalan rizik. Računa se da bi moglo da učestvuje oko 200 kompanija, sa 3 000 do 6 000 radnika, piše Guardian.
Realizacija bi mogla da krene već na jesen, kao prva nacionalna inicijativa za skraćenje radnog vremena otkako je Francuska krenula u pravcu skraćenja radnu sedmicu na 35 sati 1998. godine.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.