Dijalog Beograda i Prištine nastavlja se danas sastankom Aleksandara Vučića sa Aljbinom Kurtijem. To je njihov prvi susret, a sudeći prema gardovima postavljenim pred polazak na put, lako bi mogao da bude i poslednji.
Evropski oci nadaju se ipak da će se stvari pomjeriti sa mrtve tačke, a ukoliko bude poteškoća, nade polažu u spremnog keca u rukavu.
Ovo bi u najkraćem mogao da bude opis prvog sastanka nekog od najviših zvaničnika Srbije sa prištinskim predstavnicima poslije više od pola godine pauze u razgovorima o budućnosti odnosa Beograda i Prištine. Prekid dijaloga uslijedio je nakon pada tzv. kosovske vlade koju je predvodio Avdulah Hoti.
Na izborima koji su u februaru organizovani u Prištini ubjedljivu pobjedu odnosi stranka Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija, koji od stupanja na dužnost premijera pokazuje, najblaže rečeno, da nema namjeru ni da pokuša da sa Srbijom postigne kompromisno rješenje.
Provokacije
Za Kurtija, prema njegovim riječima, i pored toga što se odazvao pozivu najviših predstavnika EU na sastanak sa Vučićem, nema nikakvog nastavka dijaloga. Njegovo tumačenje pregovora sa Beogradom ima za polaznu osnovu “od mene sve počinje”, a sve što je prije njegovog “ustoličenja” dogovoreno više ne važi, niti ga priznaje kao bilo kakvu obavezu.
– Predstojeći sastanak u Briselu nije nastavak dijaloga. To je prvi sastanak u kome po prvi put očekujem da se sretnem sa predsjednikom Srbije sa kojim se nikada do sada nisam sastao, ne računajući sastanak sa 30 ljudi za stolom u februaru 2020. na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu – rekao je Kurti.
Poručuje da sa Srbijom može da priča samo o “međusobnom priznanju”, a od darova iz Prištine nosi nacrt tužbe za genocid koju će Vučiću servirati kao prilog tokom radnog doručka u Briselu. Više puta u pethodnom periodu ponovio je da bi institucije u Prištini morale da tuže “Srbiju za genocid počinjen prije 22 godine”, tvrdeći “da su ljudi na (tzv.) Kosovu preživjeli ubilačku kampanju srpske države i zato moramo da svjedočimo pred svijetom”.
– Ova zemlja koja se još nije izvinila za masovne zločine koje je počinila prije 22 godine. Moramo da tužimo Srbiju za genocid – rekao je nedavno Kurti u Pokleku kod Glogovca.
Kurti tako nastavlja sa provokacijama i iznošenjem ekstremističkih stavova koji nikako ne doprinose poboljšanju odnosa i mirnijem tonu neophpodnom da bi pregovori urodili plodom.
Premijer privremenih prištinskih institucija nedavno je na Samitu Zapadnog Balkana, kome je prisustvovala i premijeka Ana Brnabić tražio da “Srbija prizna (tzv.) Kosovo”, a zbog njegovih istupa nije ni potpisana zajednička deklaracija.
“Paja Patak”
Sa druge strane predsjednik Srbije poručuje, pored svega što smo imali prilike da čujemo od albanske strane, da je “svaki razgovor bolji od ispaljenog metka”, ali i da Srbiji niko ne može da prijeti.
– Nisu laki dani pred nama i nije vrijeme za velike riječi, vrijeme je za čvrst stav i da pokažemo koliko želimo dijalog i koliko nam je važno da gledamo u budućnost. Albansko rukovodstvo svakoga dan napada Srbiju. Kurti ponavlja pričo o genocidu kao Paja Patak nemoj više da nam prijetiš, nemojte da se igrate tih igara sa nama. Slobodno ti podnesi tužbu, pa ćemo da vidimo ko je stvarno to počinio. Oni pokazuju da su protiv dijaloga – rekao je Vučić.
Srbija zahtjeva da Priština ispuni obaveze o koje se oglušuje već gotovo deceniju i formira Zajednicu srpskih opština koja je trebalo da bude osnovana još 2013. godine, nakon potpisivanja Briselskog sporazuma.
Posrednici u dijalogu Đuzep Borelj, šef diplomatije EU i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine nadaju se da će na današnjem sastanku, i pored najavljenih čvrstih staviova od kojih nema odstupanja sa obje strane, bar biti utvrđen okvir u kome će se dijalog kretati u narednom periodu.
Konsultacije sa Bajdenom
Kako najviši evropski zvaničnici znaju da bi nemirnog “Paju Patka” najlakše mogao da obuzda onaj koji ga je i nacrtao, obezbijedili su pomoć moćnog igrača – Džoa Bajdena, predsjednika SAD, koji se takođe nalazi u Briselu, gdje će prisustvovati samitu NATO i SAD-EU, što je dio njegovog prvog inostranog putovanja otkako je preuzeo dužnost u januaru.
Računajući da se da Bajdenom nikada ne zna, te da bi u nekom trenuku mogao da promaši zgradu u kojoj ga očekuju sastanci, odlučili su da bi njegovo prisustvo u Briselu mogli da iskoriste kako bi se smirile eventualne “razbuktale strasti”.
Đuzep Borelj najavio je da će se, ukoliko bude bilo potrebe, konsultovati sa Bajdenom o ishodu razgovora Vučića i Kurtija. On će se kasnije istog dana u sastati sa predsjednikom SAD.
U Briselu nezvanično napominju da se ne može predvideti rezultat sastanka niti eventualni sljedeći koraci u procesu.
Ima li pomaka?
Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose kaže za “Blic” da današnji sastanak između Vučića i Kurtija posmatra slično kao susret Vučića i Hotija, nakon prethodne pauze u dijalogu, koja je trajala dvije godine.
– Početak nečega što bi trebalo da bude obnova dijaloga. To što se okolo pravi medijska propaganda, što Kurtijeva strana proizvodi žestoke izjave, to je njeova vrsta populizma. To što Beograd raspravlja o raznim non-pejperima to je takođe dio borbe koji ja ne vidim čemu služi, osim stvaranju atmosfere neizvjesnosti, narodu to predstavljaju kao istorijski događaj, a ne kao radnu obavezu. Obje strane uključuju javnost na pogrešan način – smatra Janjić.
Dodaje da je posjetama Metjua Palmera i Miroslava Lajčaka napravljen mali pomak.
– Nadam se da će sutra doći do malog nastavka promjena, koje su se ogledale u posjetama Palmera i Lajčaka, a to je da su obavještavali kod koga su bili. Lajčak nije završio posjetu samo time što je vidio Vučića, već je posjetio i SPC i patrijarha Porfirija. Vučić trebalo da se u narednom periodu pojavi i u parlamentu, konačno su shvatili da manipulacijama sve tri strane neće daleko doći – navodi sagovornik “Blica”.
Nova tema
Janjić napominje da se na današnjem sastanku na stolu pojavila i jedna nova tema – kulturno nasljeđe i položaj SPC.
– Što se tiče same teme razgovora to je formalno usaglašavanje agende i vremena i koliko sa ja obaviješten pojaviće se ta nova tema koja se zove kulturno nasljeđe i položaj SPC i to je ozbiljan napredak, jer je crkva to tražila već godinama, a i jedni i drugi su ignorisali. To je pitanje oko koga se mogu usaglasiti. Neće potpisivati nikakv papir, a sve će se na kraju svesti na to da su obje strane posvećene nastavku dijaloga – zaključuje Janjić.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.