U zajedničkoj istrazi evropskih medija otkriveno je da je Danska učestvovala u špijunskom skandalu Američke agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA).
Da SAD špijunira svoje saveznike javnost je saznala 2013, ali su novinari tek sada dobili pristup izvještajima u kojima se detaljno vidi da je Vojna obavještajna služba Danske (FE) pružala podršku NSA u špijuniranju evropskih lidera, između ostalog i njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika Frank-Valter Štajnmajera.
Izvještaj medija je pokazao da je susjed i bliski saveznik sarađivao u američkim špijunskim operacijama koje su za cilj imale kancelarku i predsjednika. Tadašnji kandidat za kancelara Socijaldemokrata (SPD), Per Štajnbrik, takođe je bio meta.
Izvori iz tajne službe proslijedili su informacije timu novinara: javnih servisa Danske DR, Švedske SVT, Norveške NRK i Njemačke NDR i WDR, kao i novinarima francuskog Lemonda i nemačkog Zidojče cajtunga.
Koja je bila uloga Danske?
Danska vlada je najkasnije 2015. znala za umiješanost svoje tajne službe u skandal sa NSA.
Ona je još u tajnom Dunhamerovom izvještaju počela da skuplja informacije o saradnji danske FE sa NSA između 2012. i 2014. godine, nakon otkrića bivšeg službenika NSA i zviždača Edvarda Snoudena.
Podaci koje su prikupili jasno su pokazali da je FE pomogao NSA da špijunira vodeće političare u Švedskoj, Norveškoj, Holandiji i Francuskoj, kao i Njemačkoj.
Danska obavještajna služba takođe je pomogla američkoj agenciji da špijunira danska ministarstva spoljnih poslova i finansija, kao i danskog proizvođača oružja.
FE je takođe sarađivao sa NSA na špijunskim operacijama protiv same vlade SAD.
Otkrivši tačno dokle je išla saradnja između obavještajnih službi dvije zemlje, danska vlada primorala je cijelo rukovodstvo FE da podnese ostavku 2020. godine.
Kako su se upleli?
Danski stručnjak za operacije tajnih službi Tomas Vegener Fris vjeruje da je FE morao da bira između svojih globalnih partnera.
– Donijeli su jasnu odluku da rade sa Amerikancima i protiv svojih evropskih partnera – rekao je on.
Kako su reagovali Štajnbrik i Angela?
Kada je saznao za špijunske operacije protiv njega, Štajnbrik je razgovarao sa njemačkim članovima istraživačkog tima.
Ni Merkel ni Štajnmajer nisu “ništa znali” o špijunskim operacijama koje su izvodili vodeći danski vladini zvaničnici. Portparol je rekao da je kancelarka obaviještena o ovim otkrićima medija.
– Politički to smatram skandalom. Činjenica da su danske vlasti špijunirale svoje partnere pokazala je “da rade na svoju ruku” – rekao je tada.
Njemački mediji o tome pisali još 2014.
Informacija o prisluškivanju njemačke kancelarke dospjeli su u javnost u oktobru 2014. godine. Te su njemačke vlasti odmah pozvale američkog ambasadora na razgovor, što je podgrijalo glasine da je ova priča istinita, piše BBC.
Merkel je tada tražila objašnjenje i upozorila da bi povjerenje između saveznika narušeno. O tome je razgovarala telefonom sa tadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država Barakom Obamom. Uvjerio ju je da se njeni pozivi trenutno ne prate i da se to neće događati u budućnosti. Ipak, Bijela kuća nije poricala da je prethodnih godina prisluškivala njen telefon.
Duga istorija prisluškivanja, nacističkih i komunističkih uticalo je na to da su Nijemci vrlo osjetljivi po pitanju privatnosti. I sama Merkelova odrasla je u Istočnoj Njemačkoj, u kojoj je Štazi špijunirao milione građana.
Tada je izašlo na vidjelo i da je NSA nadgledala telefone 35 svjetskih lidera, nakon što im je anonimni zvaničnik dao brojeve.
Ubrzo je otkriveno je da iza ovih prisluškivanja stoji bivši analitičar CIA-e Edvard Snouden, koji je prvi je 2013. godine objavio informaciju da je NSA pratila razgovore Angele Merkel.
Optužen je za krađu vladine imovine, neovlašćeni pristup podacima nacionalne odbrane i namjerno saopštavanje povjerljivih obavještajnih podataka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.