Pritisak migranata na hrvatsku granicu u prvih šest mjeseci ove godine oslabio je u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.
Slična je situacija u Sloveniji i BiH, a podaci ukazuju na to da je migrantska ruta aktivnija u Srbiji, odakle migranti pokušavaju da uđu u Mađarsku, pa dalje u Sloveniju.
“Jutarnji list” pokazuje da ovo zatišje neće potrajati ako se nastavi eskalacija sukoba u Avganistanu i da bi dalje napredovanje talibana u toj zemlji moglo da postakne novi talas migracije tamošnjeg civilnog stanovništva prema Evropi.
Prema podacima hrvatskog MUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine granična policija evidentirala je 7 434 nezakonita prelaska državne granice, što je 11,2 odsto manje nego u istom periodu 2020. godine, kada su evidentirana 8 374. Najčešće je riječ o izbjeglicama iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša, Sirije i Kosova. Najveći pritisak nezakonitih migracija i dalje je na području policijskih uprava ličko-senjske, sisačko-moslavačke i karlovačke.
Ilegalni kampovi
U istom periodu ove godine slovenska policija bilježi 3 343 ilegalna prelaska granice, što je za 34,8 odsto manje nego u istom periodu 2021. U Bosni i Hercegovini u ovom se trenutku nalazi oko 7 500 migranata, što je znatno manji broj nego prošlih godina.
Prema podacima BiH vlasti, u prihvatnim centrima smješteno je oko 50 odsto migranata manje nego prošle godine. U Srbiji je zvanično evidentirano oko 4 000 migranata, ali nezvanični broj je daleko veći.
Migranti koji se nalaze u toj zemlji, umjesto preko BiH, na teritoriju EU u sve većem broju pokušavaju da uđu preko Mađarske, pa je uz srpsko-mađarsku granicu uspostavljeno više ilegalnih kampova.
Jedan takav ovog mjeseca rasformirala je srpska policija. Da je pritisak na Mađarsku sve veći, potvrđuju i u hrvatskom MUP-u. Prema njihovim navodima, razlog smanjenja nezakonitih prelazaka hrvatske granice jest “efektivna zaštita hrvatske spoljne granice koja je podstakla dio migranata na pronalaženje novih slabih tačaka na spoljnoj granici EU, odnosno premiještanje migranata iz BiH u Srbiju te pokušaji prelaska preko Rumunije i Mađarske“.
Da je pritisak na Mađarsku sve veći, ukazuju i podaci slovenačke policije da je u prvih šest mjeseci ove godine znatno povećan broj ilegalnih pokušaja ulaska migranata iz Mađarske u Sloveniju.
Slovenci vraćaju
Sve jača zaštita hrvatske spoljne granice ima i svoju cijenu. U budžetu MUP-a za ovu godinu za suzbijanje nezakonitih migracija obezbijeđeno je 52 850 000 kuna, a u prvih šest mjeseci evidentirani su i plaćeni troškovi u iznosu od 41 592 622 kune, navodi Jutarnji list.
Dakle, u prvih šest mjeseci već je potrošeno oko 80 odsto budžetskih sredstava. Taj novac potrošen je na prekovremeni rad, terenski dodatak, smještaj i prehranu policijskih službenika na spoljnoj granici te troškove goriva i održavanja vozila koja se koriste u nadzoru granice. U MUP-u kažu kako će navedeni troškovi biti plaćeni iz evropskih sredstava.
Dio migranata ipak iz Hrvatske uspije da uđe u Sloveniju, a u prvih šest mjeseci ove godine slovenačka policija je u postupku readmisije u Hrvatsku vratila njih 1 590. U MUP-u tvrde kako je uglavnom riječ o strancima koji u Hrvatskoj imaju status tražilaca međunarodne zaštite i koji višekratno, a neki deset i više puta, nezakonito prelaze odnosno pokušavaju preći granicu sa Slovenijom te ih hrvatska ili slovenačka policija nakon hvatanja vraćaju u Hrvatsku.
S obzirom na to da je za većinu migranata Hrvatska isključivo tranzitna zemlja, većina njih zloupotrebljava institut međunarodne zaštite. To potvrđuje podatak da je u 2020. u Hrvatskoj podnijeto 1 655 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a 31. decembra 2020. godine u smještajnim kapacitetima nalazilo se samo 325 tražilaca međunarodne zaštite.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.