Ko je Ašraf Gani, čovjek koji je “ostavio” svoj narod talibanima?

Predsjednik Avganistana Ašraf Gani, koji je napustio zemlju i otišao u Tadžikistan usred okupacije od talibana, nikada nije bio miljenik zapada, prije svega zbog toga što nije uspio da sačuva svoju državu mirovnim pregovorima.

Gani je svoj odlazak iz zemlje u kritičnom trenutku po njegov narod, obrazložio time da je želio da izbjegne krvoproliće. Naime, on je predpostavio da ga talibanske snage neće poštediti, kao što nisu poštedile ni njegovog prethodnika Mohamada Nadžibulaha 1996. godine, prenosi Gardijan.

Ašraf je dva puta biran za predsjednika, oba puta nakon oštro osporavanih izbora.

Prvi put izabran za predsjednika 2014. godine, preuzeo je dužnost od Hamida Karzaija, koji je vladao Avganistanom nakon invazije koju su predvodile Sjedninjene Države 2001. godine, i nadgledao završetak američke borbene misije, povlačenje stranih snaga iz zemlje i mirovni proces sa pobunjenim talibanima.

Ipak, nakon odlaska Haimda, pritisak talibana na avganistansku vladu nije prestao, te je prioritet vlade Ganija sve vrijeme bio okončenje rata. Stoga je 2020. godine u Dohi u Kataru započeo je mirovne pregovore sa pobunjenicima.

Međutim, pregovori su tekli sporo, a Ašraf je sve češće oštro reagovao na zahtjeve talibana što je frustiralo strane vlade, te su se sve češće čule glasine da će njegova administracija biti zamijenjena privremenom vladom.

Ni on nije obožavao zapad i često glasno kritikovao “uzaludnu potražnju međunarodne pomoći za Avganistan”.

U jednom od intervjua za BBC, Gani je rekao: “Budućnost će odrediti narod Avganistana, a ne neko ko sjedi za stolom”.

Ono u čemu je uspio, svakako je to što je tokom svog predsjedavanja na vodeće položaje imenovao pripadnike nove generacije, i njima zamijenio šačicu elitnih ličnosti koje su ih do tada zauzimale.

Obećavao je da će se boriti protiv rasprostranjene korupcije, popraviti osakaćenu ekonomiju i pretvoriti zemlju u regionalno trgovačko središte između centralne i južne Azije, ali nije uspio da ispuni većinu tih obećanja.

Ko je on?

Ašraf je 72-godišnji antropolog koji je doktorirao na njujorškom Univerzitetu Kolumbija, a magazin Foreign Polici ga je 2010. godine proglasio jednim od “100 najvećih svjetskih mislilaca”.

Njegov put do predsjedničke funkcije bio je težak.

Gotovo četvrt vijeka proveo je van Avganistana koji je tada bio pod burnom sovjetskom vlašću, a potom u građanskom ratu, koji je kulminirao dolaskom talibana na vlast.

U tom periodu radio je kao akademik u Sjedinjenim Državama, a kasnije u Svjetskoj banci i Ujedinjenim nacijama širom istočne i južne Azije.

Nekoliko mjeseci nakon invazije Avganistana pod vođstvom Sjedninjenih Država, podnio je ostavku na svoja međunarodne funkcije i vratio se u Kabul kako bi postao viši savjetnik novoimenovanog predsjednika Karzaija.

Bio je na funkciji ministara finansija u Avganistanu 2002. godine, a 2004. godine imenovan je za kancelara Univerziteta u Kabulu, na kome je smatran efikasnim reformatorom, kao i istraživačkim centrom iz Vašingtona koji je radio na tome politikama osnaži neke od najsiromašnijih ljudi na svijetu.

Za predsjednika se kandidovap 2009. godine, kao pripadnik veske paštunske populacije, ali je tada dobio svega četiri odsto glasova.

Nastavio je da obavlja važne funkcije u Avganistanu i predsjedavajući tijelom koje nadgleda bezbjednosne tranzicije iz NATO-a u Avganistance.

Pošto Karzai po aganistanskom ustavu nije mogao da se kandiduje za treći madat, Gani je sproveo uspješnu izbornu kampanju 2014. godine, kada je i pobijedio. Na mjesto predsjednika izabran je 2019. godine.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.