EX YU

Oluja: Zločin koji se slavi u Hrvatskoj


Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” na svojoj evidenciji ima 1 877 imena Srba poginulih i nestalih tokom i nakon hrvatske vojne operacije “Oluja”. Ona se u Hrvatskoj 4. avgusta slavi kao državni praznik.

Od tog broja je 1 228 (65 odsto) civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina, ističe se u saopštenju te nevladine organizacije, povodom sutrašnjeg obilježavanja 26. godišnjice “Oluje”.

Među žrtvama se nalaze 553 žene (29 odsto), od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, što predstavlja jedan od “crnih” rekorda građanskog rata 1990-ih godina na prostorima prethodne Jugoslavije, napominje se u saopštenju.

“Veritas” precizira da je od ukupnog broja žrtava do sada rasvijetljena sudbina 1 185 osoba, dok se na evidenciji nestalih vodi još 692 (37 odsto), od čega 526 (78 odsto) civila, među kojima 266 žena (51 odsto).

Oko 1 500 pripadnika Srpske vojske Krajine preživelo je zarobljavanje, oko 3 200 starih i nemoćnih, koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti ognjišta, na silu su internirani u logore za civile, navodi se u saopštenju i podsjeća da je Krajina “opustošena, opljačkana, pa porušena i zapaljena”, kao i da nisu bili pošteđeni ni crkveni, kulturni, istorijski srpski, kao ni antifašistički spomenici.

“Iako je bilo očigledno da je hrvatska vlast preduzela ovu agresiju zbog optiranja teritorije bez srpske većine koja je na njoj živjela, Savjet bezbjednosti UN, osim “snažne osude hrvatske vojne ofanzive velikih razmjera” (R 1009/95), nije donio, ni ovoga puta, bilo kakve kaznene mjere protiv agresora”, ukazuje “Veritas”.

“Umjesto da Hrvatska poslije pomenutih sudskih postupaka odustane od slavljenja “akcije etničkog čišćenja i masovnih zločina” kao dvostrukog državnog praznika (Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja), slavlje se iz godine u godinu pretvara u veličanje ustaštva i izlive mržnje prema Srbima”, dodaje se u objavi za medije.

U saopštenju se navodi da su se obećanja o zaštiti manjinskih nacionalnih prava, data prilikom ulaska Hrvatske u Evropsku uniju prije osam godina, pretvorila u svoju suprotnost – srpska zajednica je postala još minornija, obespravljenija i napadanija, dok na sve to međunarodna zajednica, uključujući NATO i EU, čija je Hrvatska u međuvremnu postala članica, ćuti kao što je ćutala i prije 26 godina.

Tanjug

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Vrijeme sutra: Pljuskovi i grmljavina u većem dijelu zemlje

K1

Gorivo u Srpskoj opet poskupljuje?

K1

56 godina bez Hendrixa: Dan kada su utihnule gitare

K1

Vlada FBiH ograničila marže na pelet, ali ne i maksimalnu cijenu

K1

Zelenski najavio novu „osmorku“: Milijarda evra na stolu

K1

Novi požar na Blidinju: Vatra ide ka Masnoj Luci (VIDEO)

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više